Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
odlično stanje
skz
SETNI KROM , Oldas Haksli , Srpska književna zadruga Beograd 1974 , Preveo Aleksandar Petrović, Predgovor Svetozar Brkić: Setni Krom - kubistički roman Oldasa Hakslija. Prvi njegov roman objavljen 1921. godine ,
tvrd povez
Oldus Haksli (engl. Aldous Huxley; Godalming, 26. jul 1894 — Los Anđeles, 22. novembar 1963) je bio engleski pisac i jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. veka.[1][2][3] Njegovi „romani ideja“ zasnovani na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela.
Oldus Haksli
Oldus Haksli
Lični podaci
Puno ime
Oldus Haksli
Datum rođenja
26. jul 1894.
Mesto rođenja
Godalming, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti
22. novembar 1963. (69 god.)
Mesto smrti
Los Anđeles, SAD
Obrazovanje
Univerzitet u Oksfordu, Balliol College, Koledž Iton
Književni rad
Najvažnija dela
Vrli novi svet
Potpis
Zvanični veb-sajt
Napisao je čuveno delo Vrli novi svet. U tome delu opisuje društvo, koje funkcioniše po principima masovne proizvodnje i pomoću Pavlovljevih refleksa. Ljudi se stvaraju u epruvetama i unapred se određuje ko će pripadati kojoj klasi ljudi po inteligenciji.
Medicinska istraživanja
uredi
Poznat je i kao zagovornik korišćenja psihoaktivnih supstanci, o čemu je iscrpno pisao u svojoj knjizi Vrata percepcije (The Doors of Perception) po kojoj je sastav Dorsi (The Doors) dobio ime.[4] Hakslijevu pažnju su posebno privukla medicinska istraživanja engleskog psihijatra Hemfrija Ozmonda, koji je nastojao novootkrivenu supstancu LSD da upotrebi u lečenju određenih mentalnih poremećaja.[5] Godine 1953, Hemfri Osmond je snabdeo Hakslija sa dozom meskalina.[6]
Haksli je dobrovoljno eksperimentisao s psihodeličnim drogama pod nadzorom dr Ozmonda, zaključivši da je LSD droga koja proširuje svest i omogućuje iskorak u alternativnu stvarnost.[5] U knjizi „Vrata percepcije“ isticao je da ljudski um u svakodnevnom opažanju deluje kao filtar koji selektivno propušta samo nužne informacije, dok LSD uklanja ovaj filtar i tako čini ključ za vrata spoznaje. Kad se ta vrata jednom otvore, onda navali bujica utisaka, boja, zvukova i slika, svakodnevne stvari vide se drukčijima, javljaju se čudne vizije, a misli koje se obično smatraju banalnim sada se pokazuju kao stvari od velikoga značenja. To, po Haksliju, nije ništa drugo do mistična ekstaza, direktan ulaz u transcendentno.[5] Na temelju toga predviđao je senzacionalan preporod religije čim LSD dođe do širih narodnih masa. Smatrao je da ako ova droga može proizvesti religijske učinke, onda je ona puno više od pukog sredstva za promenu raspoloženja.[5]
Dela
uredi
U romanima, novelama i esejima Haksli je kritičar građanske inteligencije između dva rata. Kasnije, posle Drugog svetskog rata, on je pesimista i savremenu civilizaciju pokušava da nađe u mističnim spekulacijama.[7]
Romani
uredi
Setni krom (1921)
Antic Hay (1923)
Jalovo lišće (1925)
Kontrapunkt (1928)
Vrli novi svet (1932)
Bezooki u Gazi (1936)
Nakon mnogo leta umire labud (1939)
Vreme mora biti zaustavljivo (1944)
Majmun i bit (1948)
Genije i boginja (1955)
Ostrvo (1962)
Kratke priče
uredi
Limbo (1920)
Mortal Coils (1922)
Mali Meksikanac (SAD - mladi Arhimedes) (1924)
Dve od tri Gracije (1926)
Kratke sveće (1930)
Jakobove ruke; Bajka (krajem 1930-ih)
Sabrane kratke priče (1957)
Poezija
uredi
Plameni točak (1916)
Jona (1917)
Poraz mladosti (1918)
Leda (1920)
Arabia Infelix (1929)
The Cicadas (1931)
Prva filozofova pesma
Putopisi
uredi
Idući putem (1925)
Zajedljivi pilat: dnevnik jednog putovanja (1926)
Preko Meksičkog zaliva (1934)
Zbirke eseja
uredi
Na margini (1923)
Idući putem (1925)
Novi i stari eseji (1926)
Prave studije (1927)
Radi šta hoćeš (1929)
Vulgarnost u književnosti (1930)
Muzika noću (1931)
Tekstovi i uvodi (1932)
Drvo masline (1936)
Reči i njihovo značenje (1940)
Umetnost viđenja (1942)
The Perennial Philosophy (1945)
Nauka, sloboda i mir (1946)
Teme i varijacije (1950)
Sutra, sutra i sutra (1952)
Vrata percepcije (1954)
Raj i pakao (1956)
Adonis i alfabet (1956)
Sakupljeni eseji (1958)
Vrli novi svet Reviziran (1958)
Književnost i nauka (1963)
Scenariji
Hrabri Novi svet
Čovekoliki majmun i esencija
1940 Ponos i predrasuda (kolaboracija)
1943 Madame Curie|Gospođa Kiri (kolaboracija)
1944 Džejn Ejr (kolaboracija sa Džonom Hausmanom)
1947 Ženska osveta
1950 Preludijum slave
1951 Originalni scenario (odbijen) za Diznijev animirani film Alisa u Zemlji čuda [8]
1971 Bezoki u Gazi (BBC mini serija u kolaboraciji sa Robin Čapman)[9]
Audio snimci
1955 Znanje i razumevanje [10][11]
1955 Ko smo mi? [11][12]
Zanimljivosti
uredi
Predavao je jedan semestar francuski jezik mladom Džordžu Orvelu na Itonu.
Pojavljuje se u gornjem desnom uglu na ilustraciji jednog od najpopularnijih albuma svih vremena “Klub slomljenih srca narednika Pepera” Bitlsa.
LSD je prvi put uzeo 24. decembra 1955, a poslednji put na samrti, 23. novembra 1963. Poslednje reči su mu bile: „LSD 100 miligrama IM“ (u mišić).