pregleda

U muzičkim vrtovima - Dušan Plavša


Cena:
1.590 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (6977)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13049

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Muzika
Jezik: Srpski
Godina izdanja: St

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

PLAVŠA Dušan – muzikolog i muzički kritičar (Sopot, 2. III 1924 – Beograd, 21. VIII 2009). Osnovnu školu pohađao je u Mostaru, NSadu i Bgdu, gde je završio i gimnaziju 1942. Istovremeno je završio nižu muzički školu „Stevan Mokranjac” i srednju muzičku koja je bila pri Muzičkoj akademiji. Diplomirao je 1956. na Muzičkoj akademiji u Bgdu, umetnički smer, u klasi prof. Ćirila Ličara. U Radio-Bgdu se zaposlio 1947. kao muzički saradnik, pa od 1951. radi kao načelnik Muzičke redakcije i zatim do 1953. kao muzički redaktor. U Radio-Jugoslaviji je od 1953. do 1954. takođe bio muzički redaktor. Istovremeno je bio korepetitor hora „Žarko Zrenjanin” (1953-1954) i uređivao je omladinski list „Prozor” (1950-1951). U Republički sekretarijat za prosvetu prešao je 1960. gde je radio kao prosvetni inspektor i referent za muzičke škole u Srbiji. Honorarno je predavao muziku na Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju u Bgdu školeke 1963/64, a već sledeće, 1964/65, je bio na usavršavanju u Pragu na Karlovom univerzitetu. Tamo je napisao studiju Analogija govornog i muzičkog izražavanja, koju je prijavio kao doktorsku tezu, ali je nije odbranio. Rad je ipak objavio 1969. u knjizi Muzika iz raznih aspekata, eseji i studije. Po povratku u zemlju radio je kao muzički aranžer u Domu JNA u Bgdu, zatim kao profesor muzičkog vaspitanja u X beogradskoj gimnaziji i Školi za vaspitače, posle čega je jedno vreme bio samostalni muzikolog. Od 1970. je živeo i radio u NSadu, u Srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“, gde je predavao teorijske predmete. Po osnovanju Akademije umetnosti u NSadu izabran je 1975. za vanrednog, a od 1980. za redovnog profesora za predmet metodika muzičkog obrazovanja. Istovremeno je od 1976. do 1978. bio šef Muzičkog odseka, a od 1979. do 1981. prodekan za vaspitno-obrazovni rad na Akademiji. Penzionisan je 1987. na lični zahtev, ali je honorarno predavao sve do 2001. Pored pedagoškog rada od 1970. bavio se muzičkom kritikom, a prikaze je objavljivao u mnogim listovima i časopisima, između ostalih i u: „Beogradskim novinama”, „NIN“-u, „Politici”, „Borbi”, „Dnevniku”, „Zvuku”, „Izrazu”, „Našim teama”, „Kulturnom životu” i dr. Od 1954. do 1960. bio je glavni urednik časopisa „Savremeni akordi”, a 1972. glavni urednik i redaktor za muzičku umetnost u enciklopedijskom leksikonu Mozaik znanja. Bio je dugogodišnji saradnik Radio-Bgda, Radio-Zgba, Radio-Sarajeva i Radio-Skoplja. Napisao je i udžbenike Umetničko vaspitanje I za prvi i drugi razred srednjih stručnih škola, a priredio je i napisao predgovor za knjigu studija Vojislava Vučkovića Umetnost i umetničko delo. Bio je član Saveta za kulturu grada Bgda, zatim Kulturno-prosvetnog veća Jugoslavije, Saveta Muzikološkog instituta SANU, Prosvetnog saveta Vojvodine, saradnik izdavačke kuće „Nota” u Knjaževcu i dugogodišnji član-saradnik MS. Muziku je proučavao „sa estetskog i sociološkog, povjesnog i zanatsko-tehničkog stajališta, s gledišta pedagogije, psihologije i historije, nastojeći proniknuti u njezinu srž i dovjesti je u vezu s drugim umjetnostima”, a kao muzički kritičar važio je za najistaknutije jer je imao veliki dar zapažanja i jasno izlaganje.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 80310633
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

PLAVŠA Dušan – muzikolog i muzički kritičar (Sopot, 2. III 1924 – Beograd, 21. VIII 2009). Osnovnu školu pohađao je u Mostaru, NSadu i Bgdu, gde je završio i gimnaziju 1942. Istovremeno je završio nižu muzički školu „Stevan Mokranjac” i srednju muzičku koja je bila pri Muzičkoj akademiji. Diplomirao je 1956. na Muzičkoj akademiji u Bgdu, umetnički smer, u klasi prof. Ćirila Ličara. U Radio-Bgdu se zaposlio 1947. kao muzički saradnik, pa od 1951. radi kao načelnik Muzičke redakcije i zatim do 1953. kao muzički redaktor. U Radio-Jugoslaviji je od 1953. do 1954. takođe bio muzički redaktor. Istovremeno je bio korepetitor hora „Žarko Zrenjanin” (1953-1954) i uređivao je omladinski list „Prozor” (1950-1951). U Republički sekretarijat za prosvetu prešao je 1960. gde je radio kao prosvetni inspektor i referent za muzičke škole u Srbiji. Honorarno je predavao muziku na Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju u Bgdu školeke 1963/64, a već sledeće, 1964/65, je bio na usavršavanju u Pragu na Karlovom univerzitetu. Tamo je napisao studiju Analogija govornog i muzičkog izražavanja, koju je prijavio kao doktorsku tezu, ali je nije odbranio. Rad je ipak objavio 1969. u knjizi Muzika iz raznih aspekata, eseji i studije. Po povratku u zemlju radio je kao muzički aranžer u Domu JNA u Bgdu, zatim kao profesor muzičkog vaspitanja u X beogradskoj gimnaziji i Školi za vaspitače, posle čega je jedno vreme bio samostalni muzikolog. Od 1970. je živeo i radio u NSadu, u Srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“, gde je predavao teorijske predmete. Po osnovanju Akademije umetnosti u NSadu izabran je 1975. za vanrednog, a od 1980. za redovnog profesora za predmet metodika muzičkog obrazovanja. Istovremeno je od 1976. do 1978. bio šef Muzičkog odseka, a od 1979. do 1981. prodekan za vaspitno-obrazovni rad na Akademiji. Penzionisan je 1987. na lični zahtev, ali je honorarno predavao sve do 2001. Pored pedagoškog rada od 1970. bavio se muzičkom kritikom, a prikaze je objavljivao u mnogim listovima i časopisima, između ostalih i u: „Beogradskim novinama”, „NIN“-u, „Politici”, „Borbi”, „Dnevniku”, „Zvuku”, „Izrazu”, „Našim teama”, „Kulturnom životu” i dr. Od 1954. do 1960. bio je glavni urednik časopisa „Savremeni akordi”, a 1972. glavni urednik i redaktor za muzičku umetnost u enciklopedijskom leksikonu Mozaik znanja. Bio je dugogodišnji saradnik Radio-Bgda, Radio-Zgba, Radio-Sarajeva i Radio-Skoplja. Napisao je i udžbenike Umetničko vaspitanje I za prvi i drugi razred srednjih stručnih škola, a priredio je i napisao predgovor za knjigu studija Vojislava Vučkovića Umetnost i umetničko delo. Bio je član Saveta za kulturu grada Bgda, zatim Kulturno-prosvetnog veća Jugoslavije, Saveta Muzikološkog instituta SANU, Prosvetnog saveta Vojvodine, saradnik izdavačke kuće „Nota” u Knjaževcu i dugogodišnji član-saradnik MS. Muziku je proučavao „sa estetskog i sociološkog, povjesnog i zanatsko-tehničkog stajališta, s gledišta pedagogije, psihologije i historije, nastojeći proniknuti u njezinu srž i dovjesti je u vezu s drugim umjetnostima”, a kao muzički kritičar važio je za najistaknutije jer je imao veliki dar zapažanja i jasno izlaganje.
80310633 U muzičkim vrtovima - Dušan Plavša

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.