Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-6391-079-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Dobro očuvano.
Autor - osoba Marinković, Dušan, 1968- = Marinković, Dušan, 1968-
Naslov Uvod u sociologiju : osnovni pristupi i teme / Dušan Marinković
Vrsta građe udžbenik
Jezik srpski
Godina 2017
Izdanje 3. izmenjeno i dopunjeno izd.
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Mediterran publishing, 2017 (Novi Sad : Art print)
Fizički opis 305 str. ; 24 cm
Zbirka Biblioteka Academica ; ǂknj. ǂ1
(broš.)
Napomene Tiraž 2.000
Bibliografija: str. 292-300
Registar.
Predmetne odrednice Sociologija
Od najranijih pokušaja da se utemelji jedna nova, pozitivna nauka o društvu, u prvoj polovini devetnaestog veka, preko perioda njenog konstituisanja krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka, njenog klasičnog perioda, pa sve do razvoja savremenih, postmodernističkih shvatanja, sociologija je ispoljavala mnoštvo unutrašnjih protivrečnosti, ambivalentnosti i dihotomija. Jednim delom, ovi su problemi sasvim razumljivi i prihvatljivi, ukoliko se posmatraju kroz perspektivu istorijskog razvoja i sazrevanja neke nauke. Za sve nauke, bez obzira da li je reč o takozvanim prirodnim ili društvenim naukama, može se reći da su prošle kroz periode unutrašnjih teorijskih i metodoloških protivrečnosti i kriza. Isto tako se može reći da su povremene krize, obaranje starih i stvaranje novih teorija, odbacivanje starih i uvođenje novih metoda i istraživačkih postupaka sasvim očekivane i normalne faze kroz koje prolazi svaka nauka. Ipak, razvojni putevi i ciljevi, unutrašnje teorijske stabilnosti ili takozvane – paradigmatske stabilnosti – kao i odnosi teorijskog znanja prema empirijskom svetu, razlikuju se između prirodnih i društvenih nauka.
SADRŽAJ
UVOD 11
Sociologija između nauke i imaginacije 11
Društvo između konsenzusa i konflikta 16
Renesansa i prosvetiteljsko zaleđe sociologije 18
Osnivači sociologije: Sen-Simon i Ogist Kont 23
Sen-Simon 23
Ogist Kont 26
ČETIRI VELIKE TEORIJSKE TRADICIJE U SOCIOLOGIJI 30
Konfliktna tradicija u sociologiji 31
Karl Marks i marksistička konfliktna tradicija 32
Sociologija Maksa Vebera 34
Sociologija Georga Zimela 40
Sociologija društvenih sukoba Luisa Kozera 42
Ralf Darendorf: teorija klasa i klasnih sukoba u savremenom industrijskom društvu 45
Rendal Kolins: sociologija društvenih sukoba
na mikro nivou 48
Pjer Burdije: polja sukoba 51
Rajt Mils: radikalna kritička sociologija 54
Dirkemovska tradicija u sociologiji 56
Sociologija Emila Dirkema 56
Marsel Mos 64
Moris Albvaks 65
Funkcionalizam u sociologiji kao deo dirkemovske tradicije 66
Funkcionalizam Talkota Parsonsa 68
Robert Merton 70
Mikrointerakcionistička tradicija u sociologiji 72
Čarls Horton Kuli 73
Džordž Herbert Mid 73
Herbert Blumer 74
Etnometodologija Herolda Garfinkela 75
Erving Gofman i socijalna dramaturgija 78
Čikaška sociološka škola 81
Utilitarna tradicija u sociologiji 89
Utilitarizam Džeremija Bentama 89
Džordž Homans i Piter Blau: teorija razmene 91
Džejms Kolman: teorija racionalnog izbora 95
KLJUČNE SOCIOLOŠKE DIHOTOMIJE 96
Struktura/akcija 97
Činjenice/vrednosti 100
Kontinuitet/promena 103
METODOLOGIJA I SOCIOLOŠKI METOD 107
Metodologija 107
Sociološki metod 108
Struktura istraživačkog procesa 110
Istraživačke tehnike u sociologiji 113
SOCIJALIZACIJA 119
Određenje pojma, pristupi i aspekti 119
Dirkemova teorija moralnog vaspitanja 123
Psihološke teorije socijalizacije:
Sigmud Frojd, Žan Pijaže, Lorens Kolberg, Erik Erikson 126
DRUŠTVENE INSTITUCIJE, ORGANIZACIJE IBIROKRATIJA 133
Društvene institucije 133
Poreklo društvenih institucija 134
Društvene uloge i društveni položaji 137
Organizacije i birokratija 139
Moć, vlast i društvena kontrola 144
Pojam moći 144
Pojam vlasti 147
Država i politika 148
Društvena kontrola i regulacija 153
Društvena kontrola i devijantnost 154
DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA 159
Društvene nejednakosti i društvena stratifikacija 159
Prirodne nejednakosti i društvena stratifikacija 163
Teorije društvene stratifikacije 170
Marksistička teorija društvene stratifikacije 170
Teorija društvene stratifikacije Maksa Vebera 175
Funkcionalističke teorije društvene stratifikacije 178
Shvatanje društvene stratifikacije
Kingslija Dejvisa i Vilberta Mura 180
Melvin Tjumin: kritika shvatanja K. Dejvisa i V. Mura 183
Džon Goltorp i Dejvid Lokvud: klasna struktura savremenih industrijskih društava i testiranje hipoteze о „buržuiranju“ imućnog radnika 186
Erik Olin Rajt: protivrečnosti klasnih položaja u savremenom kapitalizmu 191
Čarls Tili: kategorička nejednakost i prisvajanje mogućnosti 194
Društvena pokretljivost 197
Kanali društvene pokretljivosti 199
Siromaštvo: dno stratifikacione lestvice 201
Teorijske koncepcije siromaštva 201
Teorija apsolutnog siromaštva 202
Teorija relativne bede 203
Teorija subjektivne bede 204
Siromaštvo kao sistem pozitivne povratne sprege: teorija začaranog kruga siromaštva 205
Teorija situacijskih prisila 205
Teorija kulture siromaštva 206
KULTURA I DRUŠTVO 210
Supkulture i životni stilovi 213
Masovna kultura, masovni mediji i masovne komunikacije 217
Vrednosno-neutralne koncepcije masovne kulture:
Antonjina Kloskovska 217
Kritičke koncepcije masovne kulture 220
Frankfurstka škola i „kulturna industrija“:
Maks Horkhajmer i Teodor Adorno 221
Centar za savremeno istraživanje kulture iz Birmingema 224
TRENDOVI SAVREMENOG DRUŠTVA 228
Globalizacija i društvene promene 230
Globalna ekonomija 230
Globalizacija i međunarodna pódela rada 232
Pristup Entonija Gidensa 234
Pristup „umreženog društva” Manuela Kastelsa 237
Zigmunt Bauman: fluidna modernost, postmoderna i globalizacija 240
Neoliberalna ekonomska politika i neoliberalna država: shvatanje Dejvida Harvija 242
Globalni gradovi i nova (ekonomska) geografija centralnosti: pristup Saskie Sasen 245
Globalizacija, sekularizacija i desekularizacija 249
Društveni pokreti 253
Pluralizacija društvenih identiteta 255
SAVREMENE TEHNOLOGIJE I DRUŠTVENO-ISTORIJSKE
PROMENE 259
Tranzicija ka postindustrijskom društvu 264
Kriza industrijskog etatizma i klasičnog industrijskog društva 267
Društvene klase, društveni slojevi i životne šanse u postindustrijskom društvu 270
Informatičke tehnologije i transformacija poslovanja: fordizam i postfordizam 274
Transformacija poslovanja u uslovima globalizacije 276
Protivrečnosti razvoja novih tehnologija: dekvalifikacija ili prekvalifikacija? 278
OBRAZOVANJE I NOVE TEHNOLOGIJE 279
Teorijske perspektive 279
Liberalna teorijska perspektiva obrazovanja 280
Konfliktna teorijska perspektiva obrazovanja 282
Teorijska koncepcija nove desnice u obrazovanju 284
Obrazovanje, tehnologije i moć 288
Obrazovanje i kulturni kapital 290
Literatura 292
Indeks imena 301
MG164 (N)