Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Beograd 2004
meke korice 193 str
kao NOVA nekorišćena
Nasilje je protiv-predmet mišljenja, kaže M. Belančic u prvoj rečenici svoje nove knjige, čiji naziv je sasvim kratak i jasan: Nasilje. Da li je baš jasan? I kako je moguće napisati čitavu jednu knjigu o nečemu što je protiv-predmet mišljenja? Za to je, očigledno, potrebna izvesna distanca. Kako istorijska, tako i filozofska! Odmaknuti se da bi se prišlo bliže, u samu srž problema. Zato autora ove knjige ne zanimaju događaji, epizode, se-kvence ili slike istorijskog nasilja, kojih je bar u poslednjoj deceniji XX veka na ovim prostorima bilo na pretek. Njega zanima važno pitanje: kako je moguće nasilje u istoriji i kako je njega moguće zaustaviti? Jer jednom započet
o nasilje teži da se putem izvesne ekonomije osvete i odmazde, putem vlasite „proširene reprodukcije`, stalno produbljuje i produža-va... Ljudska suviše ljudska sloboda nosi u sebi prokletstvo -čovek je slobodan ne samo da stvara nego i da razara, uništava, ruši. Kakav odgovor na to pitanje daje civilizacija? I da li g?je ona naTtađovbljavajući način uopšte i dala? Problem nasilja se, najpre, postavlja u političkoj filozofiji kao pitanje samog pojma politike. Da li je politika, u stvari, rat (polemos) nastavljen drugim sredstvima, odnosno (a to se svodi na isto) diferencijacija između prijatelja i neprijatelja ili je ona, pre, delatnost kojom se prave zakoni koji su neutralni u odnosu na deobu prijatelj-ne-prijatelj i koji su, prema tome, „dobri za sve`? Ta dilema može da se definiše i kao dilema između decizionističkog i liberalnog koncepta politike. Centralni odeljak knjige Nasilje posvećenje kritici decizioni-zma (učenja koje političku odluku stavlja ispred norme) i njegovog konceptualnog opravdanja koje je ponudio „klasik` političke filozofije - Karl Šmit Zatim, imamo i kritiku Šmitove kritike liberalizma, neutralizma i depo-litizacije. Pri tome, sam Belančic ne nudi nikakav apriorni legitimitet bilo čemu, pa ni liberalizmu. Naime, i sam liberalni optimizam može da bude nasilan, naročito onda kada potrže intervenciju ili rat protiv rata. Demokratiju nije moguće uvesti i sprovesti nasilnim putem. Najzad, niko nema monopol nad demokratijom. Ona nije gotova stvar jer je uvek i svu-gde stvar budućnosti. Deridi-janski koncept odgođene de-mokratije ili one koja će tek doći i uvek neizvesne politike prijateljstva - kojima Belančic posvećuje značajne odeljke u svojoj knjizi - predstavljaju danas ključnu ako ne i jedinu moguću alternativu svetu političkog nasilja, pa onda i nasilnih intervencija.