Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2016
ISBN: 978-86-6457-051-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Davies, Robertson, 1913-1995 = Dejvis, Robertson, 1913-1995
Naslov Marginalac / Robertson Dejvis ; prevod s engleskog Slobodan Damnjanović
Jedinstveni naslov Fift business. srpski jezik
Vrsta građe roman
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 2016
Izdanje 1. Deretino izd.
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Dereta, 2016 (Beograd : Dereta)
Fizički opis 383 str. ; 22 cm
Drugi autori - osoba Damnjanović, Slobodan, 1951- (prevodilac)
Damnjanović, Slobodan, 1951- (prevodilac)
Cvijanović, Igor, 1979- (autor dodatnog teksta)
Cvijanović, Igor, 1979- (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂXX vek
(karton)
Napomene Prevod dela: Fift business / Robertson Davies
Tiraž 1.000
Str. 5-15: Veliki kanadski roman / Igor Cvijanović
Na koricama beleška o delu.
Roman Marginalac prvi je deo Detfordske trilogije, koju čine i Mantikora (Dereta, 2018) i Svet čuda (Dereta, 2019), i smatra se jednim od najboljih dela kanadske književnosti.
Kada grudva, umesto jednog od dečaka, pogodi trudnu Meri Dempster – naizgled običan zimski dan postaće prekretnica u životima junaka. Posledice zlokobnog pogotka dalekosežnije su nego što bilo ko od likova u tom trenutku može da zamisli, a gospođa Dempster će ih trpeti do kraja života. Taj nemili događaj obeležiće i Danstana Remzija, marginalca i hagiografa, čoveka dva puta rođenog, koji se vratio sa paklenih bojišta Prvog svetskog rata, nosioca Viktorijinog krsta, još uvek zarobljenog na ničijoj zemlji uspomena gde se sudaraju istorija i mit, magija i seksualnost.
Robertson Dejvis, često nazivan „Čarobnjak sa Severa”, najznačajniji je kanadski pisac i tradicionalni pripovedač čija su dela prepoznatljiva po jednostavnoj narativnoj strukturi, pomalo uvrnutom humoru i arhetipskim likovima. Stvaralačku energiju crpeo je, kako sam kaže, iz dela Balzaka i Dikensa, dok je o ironiji puno naučio od Tomasa Mana. Proslavio se dramama Eros at Breakfast i Fortune, My Foe, a s romanom What`s Bred in the Bone našao se u užem izboru za Bukerovu nagradu 1986.
Kao prozaista poznat je po maniru da dela zaokružuje u trilogije. Dejvisov prozni opus obuhvata tri dovršene trilogije (Salterton, Detford i Korniš), kao i poslednju, nedovršenu Toronto. Marginalac (1970) jeprvi deo Detfordske trilogije (koju čine još romani Mantikora i Svet čuda) i smatra se jednim od najboljih dela kanadske književnosti. Likovi odražavaju nekoliko suštinskih tema, pre svega temu krivice, odnos između materijalizma i duhovnosti, kao i tanku liniju između istorijskog i mitološkog. Ovo delo može se čitati višestruko; kao bildungs roman skoro-pa-suvišnog čoveka, ali i kao alegorija kanadske borbe za identitet.
Prevod sa engleskog: Slobodan Damjanović
***
„Čudesno zagonetan roman, napisan elegantno i sa zavodljivom narativnom silom.“ – The New York Times
„Jedan od veličanstvenih književnih poduhvata ove decenije.“ – Piter Prescott, Newsweek
Robertson Dejvis (1913–1995), često nazivan „Čarobnjak sa Severa”, najznačajniji je kanadski pisac i tradicionalni pripovedač čija su dela prepoznatljiva po jednostavnoj narativnoj strukturi, pomalo uvrnutom humoru i arhetipskim likovima. Stvaralačku energiju crpeo je, kako sam kaže, iz dela Balzaka i Dikensa, dok je o ironiji puno naučio od Tomasa Mana. Proslavio se dramama Eros at Breakfast i Fortune, My Foe, a s romanom What`s Bred in the Bone našao se u užem izboru za „Bukerovu nagradu”1986. Kao prozaista poznat je po maniru da dela zaokružuje u trilogije. Dejvisov prozni opus obuhvata tri dovršene trilogije („Salterton”, „Detford” i „Korniš”), kao i poslednju, nedovršenu „Toronto”. „Detfordsku trilogiju” čine romani Marginalac (1970), Mantikora (1972) i Svet čuda (1975), i smatra se jednim od najboljih dela kanadske književnosti.
Dejvisovu izuzetnu lucidnost najbolje će ilustrovati jedno njegovo neobično zapažanje: „Sve majke misle da su njihova deca hrastovi, ali svet je ipak pun boranije.” Robertson Dejvis je bio jedan od hrastova.– Martin Čilton, The Telegraph
MG P7