ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1982
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Mestimično podvlačeno, ne smeta čitanju.

Autor - osoba Fairbairn, W. Ronald D.
Naslov Psihoanalitičke studije ličnosti / W. Ronald D. Fairbairn ; predgovor Ernest Jones ; [prevela Višnja Švab]
Jedinstveni naslov Psychoanalytic studies of the personality. scr
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1982
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Naprijed, 1982
Fizički opis X, 364 str. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Jones, Ernest
Kulenović, Muradif
Švab, Višnja
Zbirka ǂBiblioteka ǂPsiha
(Karton sa omotom.)
Napomene Prevod dela: Psychoanalytic studies of the personality
Str. [VII]: Predgovor / Ernest Jones
Str. 351-364: Fairbairn ili teorija objektivnih odnosa / Muradif Kulenović
Bibliografija: str. 329-[330]
Registar.
Predmetne odrednice Psihoanaliza
Psihologija ličnosti

UVOD
Ova se knjiga sastoji od sabranih priloga koji su nastajali tijekom gotovo četvrt stoljeća kao rezultat razvoja mojih gledišta na području psihoanalize. Većina tih priloga već je bila objavljena u obliku članaka u stručnim časopisima, bilo medicinskim, bilo psihologijskim, bilo psihoanalitičkim. Nekoliko njih, međutim, dosad nije objavljeno. Valja dodati da su mnogi prilozi u knjizi najprije bili izneseni u obliku referata, ali su oni obično bili skraćena pismena verzija, koju, dakle, valja smatrati originalnom. Kako su sada predstavljeni u obliku zbirke, prilozi su dani u originalnoj pismenoj verziji, uz nužne izmjene i dopune.
Poput Cezarova djela o Galima, i ova knjiga je podijeljena u tri dijela. Prvi dio obuhvaća niz članaka o razvoju shvaćanja, čija su obilježja izvedena iz eksplicitne formulacije (a) teorije objektnih odnosa i (b) psihologije dinamičke strukture. Taj niz članaka nazvao sam „Teorija objektnih odnosa“, da bih označio njihov glavni predmet, a naziv knjige odabran je s obzirom na članke obuhvaćene u ovom nizu, jer smatram da su najvažniji u cijeloj zbirci. Drugi dio, nazvan „Klinički slučajevi“, sadrži tri klinička prikaza. Ovdje nije potrebno nikakvo posebno obrazloženje, osim za članak s naslovom „Analiza pacijentice s fizičkom genitalnom abnormalnošću“. Taj je članak posebno zanimljiv zato što se sada može vidjeti, iako je napisan još 1931, da je nagovijestio neke poglede formulirane u novijem nizu članaka u prvom dijelu knjige. Treći dio, pod naslovom „Razno“, sadrži četiri raznovrsna članka kojima je zajednička samo opća psihoanalitička orijentacija. Bili su namijenjeni posebnoj publici, zbog čega je trebalo da budu manje stručni od članaka obuhvaćenih u drugim dijelovima ove knjige.
Čitalac će primijetiti da članci u cjelini nisu svrstani kronološkim redom, već je u sklopu svakog dijela raspored kronološki. Ta mi se metoda rasporeda nametnula zato što je i zajedništvu predmeta (kao u Prvom dijelu) i načinu razrade (kao u Drugom dijelu) valjalo dati prednost pred isključivo kronološkim kriterijem, jer bi se inače izgubio kontinuitet interesa a opći dojam bio bi poput neriješene križaljke. Čini mi se da prihvaćeni raspored ima posebne prednosti što se tiče članaka u Prvom dijelu. Ti članci čine niz, i smatram nužnim upozoriti na činjenicu da taj niz članaka ne predstavlja razradu već utvrđenog stajališta, nego progresivan razvoj pravca razmišljanja. Drugim riječima, niz predstavlja stvarno razrađivanje stajališta, korak po korak. Jedna je od neizbježnih posljedica toga da će neki pogledi izraženi u kasnijim stadijima biti u suprotnosti s gledištima izraženima u ranijim stadijima, a to je sigurno nedostatak. No kada se jednom shvati razvojna priroda članaka, samo će se malo proturječnosti moći smatrati ozbiljnima, jer su razlozi zamjenjivanja jednoga gledišta drugim gledištem u obrazloženju većinom jasno navedeni u korist potonjega gledišta. Na žalost, to ne vrijedi za sve proturječnosti. Naime, kada sam se prihvatio priređivanja ovih članaka za objavljivanje, našao sam da su jedna do dvije takve ozbiljne proturječnosti ostale neriješene. Pokušao sam to popraviti u dodatku „Endopsihička struktura u vezi s objektnim odnosima“ i u završnom poglavlju „Pregled razvoja autorovih gledišta o strukturi ličnosti“, i nadam se da sam uspio u tom pokušaju. Još jedna nesretna, iako manje ozbiljna, posljedica toga što je ovaj niz članaka stvarno razrađivanje gledišta jesu stanovita ponavljanja. Ponekad je takvo ponavljanje, naravno, zahtijevala priroda članka – kao u već spomenutom „Pregledu“ i u članku „Postupni razvoj teorije objektnih odnosa“. Katkad je, međutim, ponavljanje donekle slučajno i posljedica je prvobitne namjene članka koji je sada uvršten u knjigu. Na prvi pogled čini se da je lako ukloniti takva ponavljanja, ali kad sam pokušao to učiniti, ubrzo sam shvatio da bi to poremetilo ravnotežu članaka koji su naizgled iziskivali takvu preradbu – čak i kada ponavljanje nije bilo usko vezano uz raspored da se ne bi moglo izbjeći. Uskoro sam shvatio da se proturječnosti i ponavljanja mogu izbjeći samo ako izostavim niz članaka u njihovu sadašnjem obliku i njihov sadržaj sustavno uklopim u novi rad. Bio bi to golem posao, koji mi prilike ne bi dopustile u doglednoj budućnosti. Zato sam se zadovoljio time da članke podvrgnem manjoj reviziji, to
više što je bilo zahtjeva s raznih strana da članci budu dostupniji nego dotada. Osjećam se donekle pomirenim s ovim „Hobsonovim izborom“ lakšeg puta, a što se tiče razvoja posebnog pravca razmišljanja mislim da proučavanje raznih koraka kojima se on otvara nije samo stvar povijesnog zanimanja, već prava pomoć u razumijevanju postignutih zaključaka i ocjenjivanju njihove vrijednosti.
Na kraju, želim zahvaliti vlasnicima i izdavačima na dopuštenju da u ovaj svezak uključim članke koji su se pojavili u njihovim časopisima: The International Journal of Psycho-Analysis, The British Journal of Medical Psychology, British Medical Journal i Edinburgh Medical Journal. Također bih želio posebno zahvaliti agencijama Tavistock instituta na pomoći pri objavljivanju ove knjige.

MG169 (NS)