ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1920
Jezik: Srpski
Autor: Strani

TOMAŠ GARRIGUE MASARYK

NOVA EVROPA - slavensko stajalište

Prevod - Stjepan Musulin

Izdavač - Jugoslovenska narodna obnova, Prag

Godina - 1920

132 strana

23 cm

Edicija - Masarykova djela

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, na većini stranica postoje beleške na marginama koje su hemijskom olovkom, na nekim stranicama je podvlačeno olovkom u boji


SADRŽAJ:
Posveta
Predgovor engleskom i francuskom izdanju
Predgovor češkom izdanju

I. HISTORIJSKO ZNAČENJE RATA
1. SVIJETSKI RAT
1. Consensus gentium protiv Nijemaca, čovječanstvo se više ujedinjuje u svojoj organizaciji
2. Pangermanska osnova svjetskoga gospodstva: Berlin- Bagdad.

2. RAT SE MOGAO OČEKIVATI
3. Pangermanizam je filozofija političkoga razvitka njemačkoga naroda
4. Teorija pangermanizma odgovara njemačkom političkom razvitku. „Centralna Evropa` ili `Berlin-Bagdad` (,,Berlin-Kairo`)
5. Otkud prijeti Njemačkoj veća opasnost: od Engleza ili od Rusije?
6. Tijek rata slaže se s pangermanskom osnovom. Vojnička i politička situacija
7. Glavni argumenti pangermanizma: Njemačka treba sigurne granice, područja i kruha Svojim vojničkim vrlinama i svojom kulturom zaslužuju Nijemci da budu vodje Evrope i čovječanstva. Pangermanski je imperijalizam nastavak rimskoga. Pangermanski materijalizam i misticizam. Pangermani mrze Slavene i druge narode.

3. OSNOVA SAVEZNIKA: DEMOKRATSKA ORGANIZACIJA EVROPE I ČOVJEČANSTVA. DEMOKRACIJA PROTIV TEOKRACIJE
8a. Saveznici odredjuju svoje ratne ciljeve u noti predsjedniku Wilsonu
8b. Četrnaest Wilsonovih točaka
9. Opreka izmedju Centralnih Sila i Saveznikà opreka je izmedju teokratskoga monarhizma i demokracije; ideal Pruske-Austrije i ideal Amerike 27

4. NJEMAČKI „DRANG NACH OSTEN`, PRUSKA I AUSTRIJA. - PANGERMANIZAM I ISTOČNO PITANJE. PANGERMANIZAM SA SVJETSKOGA GLEDIŠTA.
10. Nijemci su kroz vijekove potiskivali Slavene na istok. Razlika i sporazum izmedju Pruske i Austrije: Objema je zajednička ideja carstvo, koje osvaja Istok
11. Rat je pokušaj, da se riješi staro Istočno pitanje, Njemačke ideje „Centralna Evropa“ i „Berlin-Bagdad` zasjenjene svjetskim pitanjem: organizacija nesamo Staroga svijeta, nego i Novoga; Pangermanizam i Amerikanizam

5. NJEMAČKI „DRANG NACH OSTEN` I POJAS MALIH NARODA
12. Pojas malih naroda izmedju Nijemaca i Rusa. Politička i etnografska razlika izmedju Istoka i Zapada. Pangermanizam iskorišćuje tu razliku u svoju korist

II. NARODNOSNI PRINCIP
6. NARODNOSNI OSJEĆAJ I IDEJA
13a. Narodnost od XVIII. stoljeća. Ona postaje politička, državotvorna i socijalna sila. Princip narodnosti potpuno je moderan
13b. Narodnost i jezik. Narodnost u literaturi, znanosti i filozofiji, u umjetnosti, ćudoredju, i pravima, u državi i politici. Narodnosni princip, domoljublje. Razvitak narodâ: plemena, narodnosti, rodova i t. d. Jedan Adam ili više? Pitanje rase (plemena). Miješanje rasa i promjena narodnoga značaja. Izvornost narodâ
14. Narodnost i država. U Evropi je mnogo više naroda nego država: nacionalno mješovite države. Države su stvorene osvajanjem. Narod i država: Goethe i Bismarck. Narodnost je demokratska, država je aristokratska. Država je nastala iz teokracije i u osnovi je dinastička. Postanak moderne demokratske države. Narodnosni je princip demokratska sila. Razlika izmedju Savezničkih država i Centralnih Sila

7. PRAVO NARODA NA SAMOODREDJENJE
15. Narodnosni osjećaj i ideja i narodnosno pravo. Pravo naroda na samoodredjenje izlazi ćudoredne vrijednosti humanoga principa. Iz priznanja vrijednosti ljudske osobnosti izlazi priznanje naroda i uopće društvenih skupova. Jednakost jezikâ pred zakonom. Sredovječno uvažavanje dinastičke države; demokracija protiv teokracije. Saveznici u svom odgovoru predsjedniku Wilsonu prave od narodnih pitanja medjunarodna pitanja; ona nisu više samo unutrašnje` stvari država. Pangermani za protivu narodnu državu. Vilim za Jehovu, ne za Isusa. Demokratska država stoji na éudorednom ljudskom temelju, a ne na božanskom, vjerskom. Pa ipak demokratska politika „sub specie aeternitatis`

8. PROBLEM MALIH NARODA I DRŽAVÂ: FEDERACIJA MALIH NARODA
16. Relativnost veličine. Povijest uči, da su male države nastajale pored velikih država. Povijest je zabacila njemački imperijalizam
17. Male države i narodi djeluju kulturno intenzivnije: autonomizacija protiv centralizacije
18. Mali se narodi tobože moraju spojiti u veću državu, primjer je tobože
Austrija. Pravi značaj federacije: federacija suponira slobodu. Federacijom se provodi princip asocijacije; problem maloga naroda i „maloga čovjeka`

9. NARODNOST I MEDJUNARODNOST
19. Princip narodnosti ne protivi se razvitku medjunarodnosti. Moderni internacionalizam

10. POLITIČKA SAMOSTALNOST I NARODNA AUTONOMIJA
20. Značenje i vrijednost političke nezavisnosti. Odnarodjivanje je kulturni gubitak. Narodna autonomija (teritorijalna-osobna) zadovoljava samo u nekim slučajevima
21. Problem mješovitih država: narodnosne manjine. Preseljavanje manjina ? Demokratsko pravilo za opseg narodnosnih manjina. (Nedostaci demokratske statistike)

12. SVAKO NARODNOSNO PITANJE OSOBIT PROBLEM
22. Raznolikost i bogat sadržaj narodnih pitanja

13. MARXIZAM I NARODNOST
23. Marx nije shvatio narodnosni problem. Narodnost i socijalizam ne protive se medjusobno
24. Marxisti neispravno tumače rat; je li to rat kapitalistički? imperijalistički? kolonijalan? marxistički? Marxistička manjina

III. ISTOČNO PITANJE
14. PROGRAM SAVEZNIKA U BISTVU JE PROGRAM REORGANIZACIJE ISTOČNE EVROPE
25. Narodnosna pitanja prešna su samo na istoku
26. Marodnosna pitanja u Austriji, Pruskoj, Rusiji i na Balkanu (u Turskoj); ugnjetavanje prosvijetljenih i nekad nezavisnih naroda

15. DIOBA AUSTRIJE GLAVNIJE CILJ.RATA. „IDEJA AUSTRIJSKE
27. Austrija je umjetna država: države`. „Ideja Austrijske države`: imperijalistička i militaristička
28. Austrija je tobože sposcona za život
29. Smanjena Austrija?
30. Austrija kao protivuteža Njemačke? Austrijski katolicizam. Unutrašnja harmonija izmedju Njemačke i Austrije
31. Jesu li Česi postigli svoju kulturu pomoću Austrije?
32. Što će biti s njemačkim pokrajinama Austrije?
33. Madžari su potpuno dostigli austrijanstvo

16. PRUSKA NJEMAČKA: KULTURA SPOLJAŠNJEG PORETKA I MILITARISTIČKOG MATERIJALIZMA
34. Pruska i istočno pitanje: predmet pruske agresivnosti
35. Prusko pitanje: bistvo prusizma. Njemačka i Pruska: Goethe ili Bismarck? Pruski kult države. Pruski monarhizam, bismarckizam, macchiavellizam
36. Njemačka filozofija, znanost i opća kultura. Njihov sholasticizam
37. Moderna njemačka teologija: njemačko-pruski jezuitizam
38. Njemačka urednost

17. REORGANIZACIJA ISTOČNE EVROPE I RUSIJA
39. Carska Rusija bila je još politički i kulturno u stadiju ekstenzivnosti: uzrok njezine propasti. Narodnosni problemi u Rusiji: kako se razlikuju od narodnosnih prilika na Zapadu. Poljaci, Finci i baltičke pokrajine
40. Maloruski (ukrajinski) problem
41. Pangermani smjeraju u Aziju preko oslabljene Rusije. Put iz Berlina u Bagdad ne ide samo preko Carigrada, nego i preko Odese. Evropa i čovječanstvo trebaju jaku Rusiju

18. BEZ KRITIKE SAVEZNIKA?
42. Potreba kulturne sinteze, a ne prevlasti jednoga naroda i njegove kulture nad drugim. Počinje se novo doba
43. Različne narodne kulture i mjerilo čovječnosti. (Pro domo)

19. ZNAČENJE ČEŠKOSLOVAČKE DRŽAVE ZA OSLOBODJENJE EVROPE
44. Zemljopisni i povijesni položaj Češke i češko-slovačkog naroda: Češka i Slovačka kao zapreka na putu Berlin-Bagdad



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Masarik Slovensko Stajalište