Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Raška, Raška |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
m11
Drugi roman u biblioteci - Zoin vrt - Žensko pero
Devojke iz Šangaja je roman Lise Si. U biti se vraća počecima njene velike spisateljske karijere.
Nakon što je izdala tri romana koja su se bavila misterioznim ubistvima i velikim delom bila smeštena u Kinu – Cvetna mreža, Unutrašnjost i Zmajeve kosti, da bi se potom u dve detaljne studije bavila teškim životom kineskih žena u XIX i XVII veku (Snežni cvet i tajna lepeza i Paviljon Božura), Lisa Si se sada vraća mnogim temama koje je naglasila u svom prvom velikom delu Na Zlatnoj planini.
Knjiga je štampana na EKO papiru.
Vremenski okvir od 1937 do 1957 ovog romana se poklapa sa delovima IV i V memoara. Muzejska izložba koju je Si razvila na osnovu dela Na Zlatnoj planini takođe pruža relevantni kontekst novom romanu.
Kob, Sreća i Sudbina
Roman Devojke iz Šangaja je podeljen na tri dela: Kob, Sreća i Sudbina. U središtu je složen odnos između dve sestre, Perl i Mej, koje prolaze kroz veliku patnju i stradanja, jer napuštaju ratom razoreni Šangaj i pokušavaju da se prilagode ulogama supruga u ugovorenim brakovima, kao i ulozi kineskih iseljenika u SAD. Ovde Si obrađuje kineske iseljenike sa ličnog stanovišta, kroz priču Perl. U delu Na Zlatnoj planini ona je objektivno smestila 100 godina istorije svoje kineske porodice u kontekst zastrašujućih izazova sa kojima su se kineski iseljenici suočavali dolazeći u Ameriku u potrazi za Zlatnom planinom. I u memoarima i u romanu se naglašava surov odnos Amerike prema kineskim iseljenicima.
Priča i istorija
Priča sestara je smeštena u kontekst kritičnih istorijskih događaja, poznatih ljudi i značajnih mesta – Drugi japansko-kineski rat, bitka za Šangaj, zatočeništvo na Ostrvu anđela, kineska četvrt Los Anđelesa, Holivud, Drugi svetski rat, Zakon o izuzeću Kineza, mekartizam, itd. Istorijski značajni ljudi se pojavljuju u romanu i uključuju Madam Čang Kaišek, glumicu Anu Mej Vong, poznatu ličnost iz sveta filma Toma Gabinsa i Kristin Sterling, „Majku ulice Olvera“.
U Snežnom cvetu i tajnoj lepezi Si je istražila složen odnos između dvoje bliskih prijatelja. U Devojkama iz Šangaja ona se bavi ljubavlju, ali i sukobima ispunjenom odnosu između dve najbolje prijateljice koje su ujedno i sestre, pogotovo u kontekstu njihovog odnosa prema Džoj, ćerki Perl. Govoreći o Devojkama iz Šangaja, spisateljica Si je primetila: „Vaša sestra je ta jedna osoba koja bi trebalo da bude uz vas i voli vas bez obzira na sve, ali je ona isto tako ona osoba koja tačno zna gde da zabode nož kako bi vas najviše zabolelo.“ S ovim rečima, u Devojkama iz Šangaja ta ljubav koju Perl i Mej imaju jedna za drugu je ono što opstaje.