Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1951
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Veoma dobro očuvano!
Autor - osoba Герцен, Александр Иванович, 1812-1870 = Gercen, Aleksandr Ivanovič, 1812-1870
Naslov Prošlost i razmišljanja. Knj. 1–3 / Aleksandar Hercen ; [preveo Josip Horvat]
Jedinstveni naslov Былое и дымы. srp
Vrsta građe roman
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1951
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Kultura, 1951
Fizički opis 491 str., 713 str., 738 str., [3] str. s tablama : ilustr. ; 17 cm
Drugi autori - osoba Horvat, Josip, 1896-1968 (prevodilac)
Horvat, Josip, 1896-1968 (prevodilac)
(Karton)
Napomene Prevod dela: Bыloe i dыmы / A. I. Gercen
Tiraž 10.000
Napomene i bibliografske reference uz tekst.
„Prošlost i razmišljanja“ spadaju u vrh svetske memoarske literature. To je priča o Hercenovoj porodičnoj drami i o istorijskim zbivanjima, kako u Rusiji tako i u najznačajnijim državama Evrope tokom nekolio decenija 19. veka, napisana bez licemerja, otvoreno i strasno, te je istovremeno i remek-delo ruske umetničke publicistike.
Boraveći u inostranstvu (Italija, Švajcarska, Francuska, Engleska), Hercen je sretao među demokratskom emigracijom vođe evropskih socijalnih narodnooslobodilačkih pokreta. Predstavio je čitavu galeriju realističkih portreta „gorskih vrhova” kao što su Stanislav Vorcel, Lajoš Košut, Đuzepe Macini, Đuzepe Garibaldi, Robert Oven.
Aleksandar Ivanovič Hercen bio je prvi ruski politički emigrant u Evropi, prvi pisac i izdavač ruske književnosti na ruskom jeziku u zagraničju, pisac, publicist, filozof i revolucionar. Rodio se u jeku Napoleonove najezde na Rusiju (6. aprila 1812. godine) u Moskvi u porodici prebogatog veleposednika I. A. Jakovljeva iz njegove nezakonite veze sa Lujzom Haag iz Štutgarta. Godine 1829. upisao se na fizičko-matematičko odeljenje Moskovskog univerziteta. U julu 1833. završio je univerzitet, a godinu dana kasnije je uhapšen sa ostalim članovima kružoka i 1835. poslat u progonstvu gde se počeo baviti beletristikom (Prvi susret 1836; Legenda 1836; Hofman 1836. itd.). Godine 1842. vratio se u Moskvu gde je sledeće četiri godine objavio svoje glavne filosofske rasprave Diletantizam u nauci (1842–1843) i Pisma o izučavanju prirode (1844–1846). Stalno uznemiravan i progonjen, on je 1847. godine zajedno sa porodicom emigrirao najpre u Francusku, a zatim u Englesku. On se 1852, nakon niza ličnih nesreća, seli u London gde osniva slobodnu rusku štampariju, objavljuje najpre proglase i proklamacije, zatim almanah Polarna zvezda i list Kolokol, što je početak razvoja emigrantskog kraka ruske književnosti van Rusije. Umro je 1870. godine u Parizu.
MG P29 (MBG)