Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
ISBN: Ho
Godina izdanja: Ho
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Marko Visic
Onomastika (grč. ónoma [onoma] — „ime“[1][2][3]) je posebna grana lingvistike koja se bavi proučavanjem ličnih imena (imena i prezimena) i nadimaka, odnosno proučava značenje i istoriju imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).[4]
Pri svom proučavanju, onomastika se koristi etimologijom, dijalektologijom, istorijom, etnologijom, mitologijom.
Marko Višić (Oklaj kraj Knina, 18. januar 1942 — 31. januar 2023) bio je srpski klasični filolog, filozof, prevodilac i univerzitetski profesor. Višić je doktor klasičnih nauka, istraživač kultura i civilizacija drevnog Bliskog istoka, klasični filolog, filozof koji se bavi prirodnom filozofijom naroda drevnog Bliskog istoka, Helade i Rima.
Biografija
Na Odeljenju za klasične studije Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu diplomirao je 1966. godine i na istoimenom Odeljenju magistrirao marta 1971. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu januara 1989. godine. U toku redovnih studija (pored ostalih predmeta) slušao je i položio Istoriju starog veka (četiri semestra), Klasičnu arheologiju (četiri semestra) i Antičku balkanologiju (osam semestara).
Bavi se decenijskim istraživanjem kulturne istorije drevnog Bliskog istoka i antike, istraživanjem ranog mišljenja i spekulativne mîsli drevnih naroda, duhovnog i verskog života starih Egipćana, Sumerana, Akađana, Hetita, Vavilonjana, Hebreja, Helena i Rimljana, antičke filozofije i filozofije uopšte, te istorije antičke medicine, muzike i književnosti.
Iz gornjih oblasti objavio je oko dve stotine rasprava, eseja, studija, monografija i prevoda književnih dela iz bliskoistočne i antičke književnosti, sa akadskog, starohelenskog, klasičnog latinskog, francuskog, nemačkog i ruskog jezika.
Književna i filozofska dela prevodi sa devet jezika: akadskog (starovavilonskog), starogrčkog, klasičnog latinskog, francuskog, italijanskog, španskog, engleskog, nemačkog, ruskog.
Autor je preko 660 bibliografkih jedinica (pozorišne kritike, prikazi, recenzije, naučni radovi, monografije itd.).
Član je brojnih akademija nauka i naučnih institucija u svetu.
Umro je 31.januara 2023. godine u 82. godini zivota.