pregleda

Seoba u maticu - optiranje Srba u Mađarskoj 1920-1931


Cena:
3.300 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7592)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12074

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Seoba u maticu - optiranje Srba u Mađarskoj 1920-1931 / Gojko Malović

Novi Sad / Budimpešta 2010. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, 709 strana.
Knjiga je odlično očuvana.


Pobeda Srbije u Prvom svetskom ratu i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. za većinu Srba značili su, da je time rešeno srpsko nacionalno pitanje, jer je, u toj državi, obuhvaćena većina srpskog naroda i srpskih nacionalnih teritorija. Većina srpskog naroda izvan Jugoslavije, u drugim, mahom susednim državama, želela je da se iseli u matičnu nacionalnu državu. Takva mogućnost data je Srbima u Mađarskoj odredbama Trijanonskog ugovora o miru sa Mađarskom od 4. juna 1920. Optiranje za državljanstvo Jugoslavije, većinom su izvršili u ugovornom roku za prijavu opcije (26. juli 1921-26. januar 1922), a na to su ih naročito podsticali diplomatsko-konzularni predstavnici Jugoslavije u Mađarskoj i srpsko sveštenstvo Budimske eparhije sa episkopom Georgijem (Zubovićem).
Problemi su nastajali u procesu iseljavanja srpskih i mađarskih optanata u državu opcije, zbog čega su vlade Jugoslavije i Mađarske četiri puta sporazumno produžavale rok za njihovo iseljenje. Manji broj Srba optanata iselio se iz Mađarske u Jugoslaviju 1922—1923, a najveći broj 1924, do kada su se u nju, uglavnom, iselili Srbi optanti iz budimpeštanskog područja i Segedinskog trokuta. Nekoliko narednih godina ostao je problem iseljenja Srba optanata sa područja Baranjskog i Bajskog trokuta, koji je trajao sve do 1. novembra 1930, do kada su se i oni iselili u Jugoslaviju. Malom broju su mađarske vlasti dozvolile da borave u Mađarskoj najdalje do 1. aprila 1931, do kada je završeno iseljenje Srba optanata iz Mađarske u Jugoslaviju. Većinom su naseljeni i dodeljena im je zemlja po mestima u Vojvodini.


Krajem 1920, u Mađarskoj je bilo oko 19.000 Srba, od kojih je u periodu 1921-1930, za državljanstvo Jugoslavije optiralo i u nju se iselilo oko 14.000, tj. oko 2/3 Srba iz Mađarske, tako da je u Mađarskoj krajem 1931. ostalo 7.136 Srba.
Procesi optiranja i iseljavanja Srba optanata iz Mađarske u Jugoslaviju ostavili su na preostale Srbe u Mađarskoj trajne i neizbrisive posledice, koje su se ogledale u svim domenima njihovog života i delovanja u Mađarskoj.


Sadržaj:
SKRAĆENICE
REZIME
PREDGOVOR
UVOD: SRBI U MAĐARSKOJ U VREME PRIMIRJA (1918-1920)
Stanje u Mađarskoj i položaj Srba u njoj
Opredeljenja Srba u Mađarskoj za iseljenje u Jugoslaviju
I SRBI U MAĐARSKOJ - OD ZAKLjUČENjA DO OZVANIČENjA TRIJANONSKOG UGOVORA (LETO 1920 - LETO 1921)
Odredbe Trijanonskog mirovnog ugovora - osnova za optiranje Srba.
Izjašnjavanja Srba u Mađarskoj o pripajanju Jugoslaviji područja u kojima su živeli ili o iseljenju u nju.
II PRETHODNICA OPTANATA - IZBEGLIŠTVO SRBA IZ MAĐARSKE (1921-1922)
SRPSKE IZBEGLICE IZ MAĐARSKIH DELOVA BARANjSKOG, BAJSKOG I SEGEDINSKOG TROKUTA
Smeštaj i izdržavanje izbeglica iz Mađarske na državnom dobru „Belje” .
Povratak izbeglica u Mađarsku radi prenosa pokretnosti u Jugoslaviju
III PRIJAVE OPCIJA SRBA U UGOVORNOM ROKU (1921-1922)
PRIPREME I PRIJAVE OPCIJA
REZULTAT PRIJAVA OPCIJA
Prijave opcija u budimpeštanskom području
Prijave opcija u mađarskom delu Segedinskog trokuta
Prijave opcija u mađarskim delovima Bajskog i Baranjskog trokuta
IV ZAHTEVI ZA ISELjENjE OPTANATA I SPORAZUMEVANjA VLADA JUGOSLAVIJE I MAĐARSKE (PROLEĆE 1922 LETO 1923) .
ZAHTEVI ZA ISELjENjE UZ POČETNA ISELjENjA OPTANATA
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz mađarskog dela Segedinskog trokuta
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz budimpeštanskog područja
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz mađarskih delova Baranjskog i Bajskog trokuta.
SPORAZUMEVANjA VLADA JUGOSLAVIJE I MAĐARSKE O OPTANTIMA, IZBEGLICAMA I IZGNANICIMA (1922-1923)
Sporazumavanje o produženju roka za iseljenje optanata
Sporazumevanje o prenosu pokretne imovine izbeglica i izgnanika
V DVA VEĆA DOSELjENjA OPTANATA (1922-1923)
DOSELjAVANjE OPTANATA NA DRŽAVNO DOBRO „BELjE“
DOSELjENjE OPTANATA IZ BATANjE NA OVČE POLjE
VI MASOVNA ISELjAVANjA OPTANATA (JESEN 1923 - JESEN 1924).
PRIPREME ZA ISELjENjE OPTANATA (JESEN 1923 - PROLEĆE 1924) . .
GRUPNA ISELjENjA OPTANATA U PROLEĆE 1924.
OKONČANjE GRUPNIH ISELjENjA OPTANATA IZ
BUDIMPEŠTANSKOG I SEGEDINSKO-POMORIŠKOG PODRUČJA U JESEN 1924.
Iseljenja optanata iz budimpeštanskog područja
Iseljenja optanata iz mađarskog dela Segedinskog trokuta.
VII JENjAVANjE ISELjENjA (1925-1929)
Uzroci zastoja iseljenja optanata
Planovi za iseljenje i iseljenja optanata
POKUŠAJ ODVAJANjA DELA ZEMLjE DRŽAVNOG DOBRA „BELjE” ZA NASELjENjE OPTANATA 0926-1928)
VIII INTEZIVIRANjE ISELjAVANjA OPTANATA (1929-1930) .
SISTEMSKE PRIPREME I ISELjENjA OPTANATA (JESEN 1929 - PROLEĆE 1930)
Poslednje produženje roka za iseljenje optanata
ISELjENjA OPTANATA U JESEN 1930.
IX OKONČANjE ISELjENjA OPTANATA (NOVEMBAR 1930 - PROLEĆE 1931)
PROTERIVANjA OPTANATA IZ MAĐARSKE I JUGOSLAVIJE NOVEMBRA 1930.
POSLEDNjA ISELjENjA OPTANATA (NOVEMBAR 1930 - APRIL 1931)
SMEŠTAJ I DODELjIVANjE ZEMLjE POSLEDNjIM DOSELjENIM OPTANTIMA.
Namere odvajanja zemlje od državnog dobra „Belje” za naseljavanje optanata i drugih agrarnih interesenata, posle 1931.
OPTANTI IZ MAĐARSKE KAO DVOVLASNICI .
X SRBI U MAĐARSKOJ NAKON ISELjENjA OPTANATA
ZAKLjUČAK
REGISTRI
Imenski registar
Registar geografskih pojmova
Registar institucija . .
IZVORI I LITERATURA
I IZVORI .
A) Neobjavljeni izvori
B) Objavljeni izvori
II LITERATURA
A) Knjige
B) Članci u knjigama
V) Periodika (časopisi, zbornici, prilozi)
G) Radovi u rukopisu (knjige, članci, studije) prilozi i dr.)
D) Štampa i listovi
REČ AUTORA


Predmet: 78819681
Seoba u maticu - optiranje Srba u Mađarskoj 1920-1931 / Gojko Malović

Novi Sad / Budimpešta 2010. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, 709 strana.
Knjiga je odlično očuvana.


Pobeda Srbije u Prvom svetskom ratu i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. za većinu Srba značili su, da je time rešeno srpsko nacionalno pitanje, jer je, u toj državi, obuhvaćena većina srpskog naroda i srpskih nacionalnih teritorija. Većina srpskog naroda izvan Jugoslavije, u drugim, mahom susednim državama, želela je da se iseli u matičnu nacionalnu državu. Takva mogućnost data je Srbima u Mađarskoj odredbama Trijanonskog ugovora o miru sa Mađarskom od 4. juna 1920. Optiranje za državljanstvo Jugoslavije, većinom su izvršili u ugovornom roku za prijavu opcije (26. juli 1921-26. januar 1922), a na to su ih naročito podsticali diplomatsko-konzularni predstavnici Jugoslavije u Mađarskoj i srpsko sveštenstvo Budimske eparhije sa episkopom Georgijem (Zubovićem).
Problemi su nastajali u procesu iseljavanja srpskih i mađarskih optanata u državu opcije, zbog čega su vlade Jugoslavije i Mađarske četiri puta sporazumno produžavale rok za njihovo iseljenje. Manji broj Srba optanata iselio se iz Mađarske u Jugoslaviju 1922—1923, a najveći broj 1924, do kada su se u nju, uglavnom, iselili Srbi optanti iz budimpeštanskog područja i Segedinskog trokuta. Nekoliko narednih godina ostao je problem iseljenja Srba optanata sa područja Baranjskog i Bajskog trokuta, koji je trajao sve do 1. novembra 1930, do kada su se i oni iselili u Jugoslaviju. Malom broju su mađarske vlasti dozvolile da borave u Mađarskoj najdalje do 1. aprila 1931, do kada je završeno iseljenje Srba optanata iz Mađarske u Jugoslaviju. Većinom su naseljeni i dodeljena im je zemlja po mestima u Vojvodini.


Krajem 1920, u Mađarskoj je bilo oko 19.000 Srba, od kojih je u periodu 1921-1930, za državljanstvo Jugoslavije optiralo i u nju se iselilo oko 14.000, tj. oko 2/3 Srba iz Mađarske, tako da je u Mađarskoj krajem 1931. ostalo 7.136 Srba.
Procesi optiranja i iseljavanja Srba optanata iz Mađarske u Jugoslaviju ostavili su na preostale Srbe u Mađarskoj trajne i neizbrisive posledice, koje su se ogledale u svim domenima njihovog života i delovanja u Mađarskoj.


Sadržaj:
SKRAĆENICE
REZIME
PREDGOVOR
UVOD: SRBI U MAĐARSKOJ U VREME PRIMIRJA (1918-1920)
Stanje u Mađarskoj i položaj Srba u njoj
Opredeljenja Srba u Mađarskoj za iseljenje u Jugoslaviju
I SRBI U MAĐARSKOJ - OD ZAKLjUČENjA DO OZVANIČENjA TRIJANONSKOG UGOVORA (LETO 1920 - LETO 1921)
Odredbe Trijanonskog mirovnog ugovora - osnova za optiranje Srba.
Izjašnjavanja Srba u Mađarskoj o pripajanju Jugoslaviji područja u kojima su živeli ili o iseljenju u nju.
II PRETHODNICA OPTANATA - IZBEGLIŠTVO SRBA IZ MAĐARSKE (1921-1922)
SRPSKE IZBEGLICE IZ MAĐARSKIH DELOVA BARANjSKOG, BAJSKOG I SEGEDINSKOG TROKUTA
Smeštaj i izdržavanje izbeglica iz Mađarske na državnom dobru „Belje” .
Povratak izbeglica u Mađarsku radi prenosa pokretnosti u Jugoslaviju
III PRIJAVE OPCIJA SRBA U UGOVORNOM ROKU (1921-1922)
PRIPREME I PRIJAVE OPCIJA
REZULTAT PRIJAVA OPCIJA
Prijave opcija u budimpeštanskom području
Prijave opcija u mađarskom delu Segedinskog trokuta
Prijave opcija u mađarskim delovima Bajskog i Baranjskog trokuta
IV ZAHTEVI ZA ISELjENjE OPTANATA I SPORAZUMEVANjA VLADA JUGOSLAVIJE I MAĐARSKE (PROLEĆE 1922 LETO 1923) .
ZAHTEVI ZA ISELjENjE UZ POČETNA ISELjENjA OPTANATA
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz mađarskog dela Segedinskog trokuta
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz budimpeštanskog područja
Zahtevi za iseljenje i prva iseljenja optanata iz mađarskih delova Baranjskog i Bajskog trokuta.
SPORAZUMEVANjA VLADA JUGOSLAVIJE I MAĐARSKE O OPTANTIMA, IZBEGLICAMA I IZGNANICIMA (1922-1923)
Sporazumavanje o produženju roka za iseljenje optanata
Sporazumevanje o prenosu pokretne imovine izbeglica i izgnanika
V DVA VEĆA DOSELjENjA OPTANATA (1922-1923)
DOSELjAVANjE OPTANATA NA DRŽAVNO DOBRO „BELjE“
DOSELjENjE OPTANATA IZ BATANjE NA OVČE POLjE
VI MASOVNA ISELjAVANjA OPTANATA (JESEN 1923 - JESEN 1924).
PRIPREME ZA ISELjENjE OPTANATA (JESEN 1923 - PROLEĆE 1924) . .
GRUPNA ISELjENjA OPTANATA U PROLEĆE 1924.
OKONČANjE GRUPNIH ISELjENjA OPTANATA IZ
BUDIMPEŠTANSKOG I SEGEDINSKO-POMORIŠKOG PODRUČJA U JESEN 1924.
Iseljenja optanata iz budimpeštanskog područja
Iseljenja optanata iz mađarskog dela Segedinskog trokuta.
VII JENjAVANjE ISELjENjA (1925-1929)
Uzroci zastoja iseljenja optanata
Planovi za iseljenje i iseljenja optanata
POKUŠAJ ODVAJANjA DELA ZEMLjE DRŽAVNOG DOBRA „BELjE” ZA NASELjENjE OPTANATA 0926-1928)
VIII INTEZIVIRANjE ISELjAVANjA OPTANATA (1929-1930) .
SISTEMSKE PRIPREME I ISELjENjA OPTANATA (JESEN 1929 - PROLEĆE 1930)
Poslednje produženje roka za iseljenje optanata
ISELjENjA OPTANATA U JESEN 1930.
IX OKONČANjE ISELjENjA OPTANATA (NOVEMBAR 1930 - PROLEĆE 1931)
PROTERIVANjA OPTANATA IZ MAĐARSKE I JUGOSLAVIJE NOVEMBRA 1930.
POSLEDNjA ISELjENjA OPTANATA (NOVEMBAR 1930 - APRIL 1931)
SMEŠTAJ I DODELjIVANjE ZEMLjE POSLEDNjIM DOSELjENIM OPTANTIMA.
Namere odvajanja zemlje od državnog dobra „Belje” za naseljavanje optanata i drugih agrarnih interesenata, posle 1931.
OPTANTI IZ MAĐARSKE KAO DVOVLASNICI .
X SRBI U MAĐARSKOJ NAKON ISELjENjA OPTANATA
ZAKLjUČAK
REGISTRI
Imenski registar
Registar geografskih pojmova
Registar institucija . .
IZVORI I LITERATURA
I IZVORI .
A) Neobjavljeni izvori
B) Objavljeni izvori
II LITERATURA
A) Knjige
B) Članci u knjigama
V) Periodika (časopisi, zbornici, prilozi)
G) Radovi u rukopisu (knjige, članci, studije) prilozi i dr.)
D) Štampa i listovi
REČ AUTORA
78819681 Seoba u maticu - optiranje Srba u Mađarskoj 1920-1931

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.