Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: A
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! U predgovoru ima podvucenih recenica hem. olovkom, sve ostalo uredno!
Vladimir Krasic - Ustanak u Bosni od 1875. do 1878. god.
Retko !!!
Vladimir Krasić (Salka kod Seksarda, 1851 — Karlovac, 22. mart 1890) bio je srpski učitelj, istoričar i pedagoški pisac.
Biografija
Otac Aleksa bio je krojač, majka Eva (rođ. Popović).
Osnovnu školu završio je u Salki. Nastavlja da se obrazuje u obližnjem manastiru Grabovac. Kao darovit đak privatno je pohađao nižu gimnaziju. Uz pomoć vladike Nikanora Grujića upisao je Učiteljsku školu u Pakracu. Zbog svojih političkih stavova (bio je pristalica Srpske narodne slobodoumne stranke) našao se na udaru austrougarskih vlasti. Po završetku Učiteljske škole 1876. uhapšen je sa nekolicinom drugih istaknutih pakračkih Srba pod optužbom za širenje velikosrpske propagande. Usled nedostatka dokaza pušten je iz pritvora nakon tri dana. Preselio se u Karlovac i do smrti je bio učitelj vežbanja u srpskoj učiteljskoj školi.[1]
Naučni i književni rad
Istoriografija
Sakupljao je istorijske spomenike i narodne umotvorine, pisao je monografije i članke o srpskim manastirima, prikupljao i objavljivao arhivsku građu. Dokumente koje je pronalazio u manastirskim arhivima često je objavljivao uz konsultacije sa arhimandritom Ilarionom Ruvarcem.
Objavljivao je u Letopisu Matice srpske (1879-1889), Javoru, Stražilovu, Glasu istine, Školskom listu i Bršljanu.
Posebno se posvetio proučavanju ustanka u Bosni i Hercegovini 1875-1878.
Pedagogija
Prevodio je i pisao radove iz oblasti pedagogije. Za prevod Hercogovih Pripovetki iz istorije svega sveta Matica srpska mu je dodelila novčanu nagradu u iznosu od 80 forinti.
Priredio je knjigu Izabrane priče: darak dobroj deci (Pančevo, 1879).
U Letopisu Matice srpske 1879. objavio je dopune i ispravke Novakovićeve Srpske bibliografije.[1]
Članstvo u naučnim i strukovnim udruženjima
Redovni član Matice srpske postao je 1880, a za člana njenog Književnog odeljenja izabran je 1885. godine. Bio je i član Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u Zagrebu.[1]
Bibliografija
Vojvoda bosanskih Srba pop-Đoko Karan Karanović (Novi Sad, 1877)
Srpske narodne pjesme starijeg i novijeg vremena I (Pančevo, 1880)
Uspomene iz Gornje krajine: putne beleške iz godine 1880. (Novi Sad, 1882)
Marko Slavnić: biografska slika (Novi Sad, 1882)
Ustanak u Bosni 1875-1878 (Novi Sad, 1884)
Opisa manastira Orahovice (Novi Sad, 1885)
Opis manastira Pakre: prilog k istoriji srpske crkve (Novi Sad, 1886)
Manastir Lepavina: prilog k srpskoj istoriji (Novi Sad, 1889)
Narodne pripovetke, I-II (Novi Sad, 1896-1897)