Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 294
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Jako lepo i bogato ilustrovana knjiga.
Ivan Kampuš / Igor Karaman: TISUĆLJETNI ZAGREB - Od davnih naselja do suvremenog velegrada, Školska knjiga Zagreb 1979, tvrdi povez, veliki format, omot, str. 259, kolor ilustracije.
Kampuš, Ivan, hrvatski povjesničar (Zagreb, 21. II. 1924 – Oroslavje, 26. VI. 2010). Diplomirao povijest 1959. u Zagrebu, a doktorirao 1979. u Zadru tezom Privredni i društveni razvitak zagrebačkog Gradeca od 13. do konca 16. stoljeća. Od 1961. do 1994. zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu; od 1986. redoviti profesor. Ponajviše se bavio poviješću Zagreba u srednjem i ranome novom vijeku. Na temelju bogate arhivske građe, proučavajući porezne sustave, istraživao gospodarske i društvene procese u Hrvatskoj i Slavoniji od XII. do XVII. stoljeća. Bio je voditelj projekta Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata te urednik istoimene monografije (1995), suorganizator i voditelj Međunarodnoga kulturnopovijesnoga simpozija »Mogersdorf« (1971–95), urednik Radova Instituta za hrvatsku povijest (1971–76) i Historijskoga zbornika (1985–97). Koautor povijesnog udžbenika i atlasa za osnovne i srednje škole te autor više obrazovnih radijskih i televizijskih emisija. Djela: Tisućljetni Zagreb (koautor I. Karaman, 1975), Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću (koautor J. Adamček, 1976).
Karaman, Igor, hrvatski povjesničar (Split, 20. VII. 1927 – Zagreb, 13. X. 1995). God. 1952. diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1960. i doktorirao. Radio je u Hrvatskom povijesnom muzeju (1946–49) te kao arhivist u Državnom arhivu Hrvatske (1949–59). Predavao je gospodarsku povijest na Katedri za opću povijest novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1960–87). Jedan je od utemeljitelja Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je bio predstojnik (1974–78). Bio je član suradnik JAZU (1977–82), voditelj Zavoda za povijesne znanosti JAZU (1978–82), glavni urednik Enciklopedije hrvatske povijesti i kulture (1980) te urednik knjige Vukovar: vjekovni hrvatski grad na Dunavu (1993). Ponajviše se bavio gospodarskom poviješću Hrvatske u XVIII. i XIX. st. Posebice je proučavao djelatnost feudalnih vlastelinstava u XVIII. i XIX. st., razvoj građanskog društva te povijest Zagreba od prvih spomena do suvremenoga doba. U disertaciji Valpovačko vlastelinstvo (1962) obradio je oblikovanje feudalnog veleposjeda u Slavoniji nakon osmanske okupacije te nastanak kapitalističkih veleposjeda. Ostala djela: Prilozi za historiju kasnofeudalnog posjeda u Hrvatskoj (1960), Povijest hrvatskog naroda g. 1860–1914 (koautori M. Gross, J. Šidak, R. Šepić, 1968), Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću (1972), Tisućljetni Zagreb (koautor I. Kampuš, 1979), Privredni život Banske Hrvatske: od 1700. do 1850. (1989), Industrijalizacija građanske Hrvatske 1800–1942. (1992).