Cena: |
Želi ovaj predmet: | 11 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: 0351-0379
Godina izdanja: 2019
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Autor: Strani
ČASOPIS GRADAC - SABATO 213`214`215
Obim - 18x24
224 str
Priređivač - Aleksandra Mančić
SADRŽAJ:
ALEKSANDRA MANČIĆ - Teorema teskobe Ernesta Sabata
SABATOVE BIOGRAFIJE
FERNANDO RODRIGO BELTRAN NIJEVES - Portret Ernesta Sabata
ARIJEL FLEJŠER - Mala intelektualna biografija Ernesta Sabata
ERNESTO SABATO - Ispovest pisca
SABATO, NAUKA I POLITIČKI ANGAŽMAN
ERNESTO SABATO - Preko nauke do neznanja
ERNESTO SABATO - Superdržava
EMILIO KRENSEL - Svedočanstvo i javna istina – Istorija izveštaja Nikad više
ERNESTO SABATO - Povratiti čudesne moći - Intervju za Unesko kurir
VIKTORIJA KARPENTER i POL HALPERN - Kvantna mehanika i književnost – Analiza romana Tunel Ernesta Sabata
TUMAČENJA. RAZGOVORI
DANIJEL ANRI PAŽO - Zločin Huana Pabla Kastela - Jedno mogućno čitanje romana Tunel Ernesta Sabata
ĆEZARE SEGRE - Bitka za razum
MARIJA ROSA LOHO - Modernost, postmodernost i transgresija u Sabatovoj estetici - Poetska diseminacija, poraz utopija, tela koja se vraćaju
ŽUAN AZANZIO - Ernesto Sabato, poslednji pisac?
FLORIJAN FORESTIJE - Omaž Ernestu Sabatu
LOREN BUVIJE-AŽAM - Razgovor s Ernestom Sabatom
SABATO I PISCI
ERNESTO SABATO - Valeri i filozofija
Reč Ernesta Sabata na ceremoniji dodele Servantesove nagrade
GLORIJA ESKOMEL - Sabato, sablasti i utvare
ORASIO SALAS - Dvadeset godina kasnije
DRAGAN VELIKIĆ - Teleskopska usamljenost Ernesta Sabata
MUHAREM BAZDULJ - Ernesto Sabato ili ko plimu uhvati
NORMAN MANEA - Pismo Ernestu Sabatu
MIRČA KARTARESKU - Dante Aligijeri našeg vremena
KLAUDIO MAGRIS - O Sabatu
ERNESTO SABATO - Hori-zont pred ambisom
SABATO I BORHES
ERNESTO SABATO - Geometrizacija romana
ALFREDO SERA - Dan kada su Borhes i Sabato seli da razgovaraju
FERNANDO RODRIGO BELTRAN NIJEVES - Borhes i Sabato, oči u oči
MARIJA ROSA LOHO - Sabatov Borhes, između apologije i odbacivanja
SABATO I GOMBROVIČ
HUAN KARLOS GOMES - Vitold Gombrovič i Ernesto Sabato
ERNESTO SABATO - Ferdidurke. Predgovor
SABATO, POZORIŠTE I FILM
BOJANA KOVAČEVIĆ PETROVIĆ - Sabato i pozorište
KAREN BELTRAN - Tunel Ernesta Sabata - dramatizacija
SABAS MARTIN - Slepci - Subotnja svetkovina u jednom činu
HOSE AGUSTIN MAJEU - Sabato i film
SABATO I SLIKARSTVO
ERNESTO SABATO - Reči opravdanja
ERNESTO SABATO - Umetnik i spoljašnji svet
ABELARDO KASTILJO - Razgovor sa Sabatom
ENRIKE FERARI NIJETO - Slikarstvo, jedini odgovor slepima - Epistemologija kod Sabata
GUSTAVO FARE - Sabato slikar
`Navedeni smo da verujemo u nešto što je samo po sebi predstava predmeta, a ne sam predmet. Istinu o predmetima prepuštamo drugim stručnjacima, koje nikada nismo sreli, čak uopšte ne možemo da ih se- bi predstavimo kao prisutne. Ti skriveni stručnjaci u koje imamo poverenja daju nam mogućnost da prihvatimo kao verovatno ono što nam je rečeno da je istina. Prostor koji tako, kao vernici, naseljavamo, jeste prostor potrošnih fikcija. Uhvaćeni u beskonačne razmene znakova preko reklamnih panoa, televizije, novina, fil-od zavodljive javne retorike gradimo sopstvene verzije „stvarnosti` kojima ostajemo odani i u koje verujemo. Tako proizvodi i razmene uređuju, organizuju ono što smatramo da naša društvena stvarnost jeste. Ali znakovi se neprestano menjaju kroz svakodnevni život, ideje se stalno menjaju, iznova doživljavaju i iznova izražavaju... Nekada i sam „skriveni stručnjak“ zadužen za to da nam govori „šta je istina“, Ernesto Sabato do kraja nije odustao od zadatka koji je sebi stavio na početku: da govori „šta je istina“: kada je video da se od njega očekuje da svoje naučničko oduševljenje pretvara u proizvodnju „potrošne fikcije“, odlučio da se okrene drugoj, trajnijoj i dubljoj fikciji snova prenetih na hartiju, pretvorenih u pisanje i u slikanje.
U jesen 1987. godine, oduševljena mogućnošću, sedela bih do ponoći u čitaonici jelske čitaonice Cross Campus, u podnožju biblioteke Sterling Memorial, jedne od najvećih na svetu. Neverovatan osećaj, penjati se liftom kroz spratove knjiga, zalaziti među police i čeprkati po knjigama, pipnuti svaku koju poželim pre nego što se odlučim... Počinjala sam da slutim blaženstva koja u sebi krije borhesovski univerzum. Moj prevod Sabatovog Abadona bio je već bezmalo gotov, tragala sam za podacima o Sabatu i njegovim romanima, o Sabatovom životu, čak i u Parizu, mestu Sabatove velike krize, gradu koji je za njega bio poprište svojevrsne bitke između dobra i zla, svetlosti i tame, koji je tokom godina, naročito tokom burnih tridesetih godina 19. veka, za Sabata najpre bilo mesto njegove unutrašnje borbe, oklevanja, nedoumica, opredeljivanja, između političkog angažmana i naučnog obrazovanja, između najavljene svetlosti nauke i navodnih ponora umetnosti. Nauka i umetnost, izazovno i agonično spojene u argentinskom piscu, suočavanje sa cepanjem atoma koje ga je dovelo do užasa, i obraćanja umetnosti kao spasu, lepota matematičke teoreme i užas tehničke primene... Sve je to za mene Sabato već bio, ali Fulkaneli mi nije bio ni na kraj pameti. Promašaj. Na tom mestu, hiljadama kilometara daleko od Pariza, nudili su mi se susreti koje sam promašila, tragajući za nekim drugim, možda za Kortasarovom Kišsovom urnom, objavljenom u opskurnom univerzitetskom časopisu iz grada Kordobe u Argentini? Tada nisam znala da se u biblioteci Bajneki čuvaju Njutnovi alhemijski rukopisi, čiji rebus hemičari (i alhemičari?) i danas pokušavaju da reše, tragajući za odgovorom kako je Njutn, oduševljeni čitalac Irineja Filaleteja, Fulkanelijevog omiljenog alhemičara, hteo da ovlada prirodom. Sada čitam tekstove o Njutnovim alhemijskim traganjima, i tragove njegovih otkrića otkrivam kod Fulkanelija. Javlja mi se onaj osećaj koji kod mene izazivaju neki veliki pisci, pojedini veliki mislioci iz prošlosti, da bi savršeno mogli shvatiti ceo današnji svet, njegovu misao i nauku, ili nauke, književnost i umetnost, da im je za to dovoljno samo da se naviknu na našu današnju terminologiju. Osećaj nekakve, valjda alhemijske bliskosti. Alhemijske ne zato što može da pretvori olovo u zlato, nego zato što svaku stvar može da pretvori u neku drugu. Da vlada prirodom. Da u računanje uvede diferencijale i integrale. Da savlada zakone kretanja.`
U odličnom stanju, kao na slikama, tekst bez podvlačenja
Fernando Rodrigo Beltrán Nieves Ariel Fleischer Emilio Crenzel Victoria Carpenter Paul Daniel Henry Pageoux Maria Rosa Lojo Juan Asensio Florian Forestier Laurent Bouvier-Ajam Gloria Escomel Horacio Mircea Cartarescu Claudio Serra Juan Carlos Gómez José Agustín Mahieu Castillo Enrique Ferrari Nieto Gustavo Fares