Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Db
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
O izbeglicama, terorizmu i drugim nevoljama sa bližnjima.
Da li je moguće očuvati evropske vrednosti i evropski način života u zajednici koja Drugog vidi kao pretnju?
Evropska Unija je na prekretnici. Teroristički napadi i izbeglička kriza stavljaju je pred dilemu: da li širom otvoriti vrata izbeglicama ili srušiti svaki prilaz Tvrđavi Evropi? Žižek pokazuje zbog čega su oba rešenja loša i deo iste ideološke ucene.
Jedna stvar je jasna: ni islamski terorizam ni talasi migracije nisu naprosto politički motivisani; oni su, pre svega, simptom globalnog kapitalizma i posledica nove klasne borbe. Otuda je jedini način da se u korenu zahvate najveći problemi sa kojima se danas suočava Evropa insistiranje na njenom redefinisanju.
„Nema tog mislioca koji bolje ukazuje na protivrečnosti savremenog kapitalizma od Žižeka… Jednog od najpoznatijih svetskih intelektualaca.“ The New York Review of Books
„Najopasniji filozof na Zapadu.“ The New Republic
Filozof, kulturni kritičar i agent provokator Slavoj Žižek konstruiše fascinantan novi okvir za sagledavanje sila nasilja u našem svetu.
Koristeći istoriju, filozofiju, knjige, filmove, lakanovsku psihijatriju i šale, Slavoj Žižek istražuje načine na koje doživljavamo i pogrešno percipiramo nasilje. Oslanjajući se na svoju jedinstvenu kulturnu viziju, Žižek donosi novo svetlo pariskim nemirima 2005. godine; on dovodi u pitanje dopuštenost nasilja u filantropiji; smelim rečima, on se osvrće na moćnu sliku i odlučnost savremenih terorista.
Nasilje, navodi Žižek, ima tri oblika – subjektivni (zločin, teror), objektivni (rasizam, govor mržnje, diskriminacija) i sistemski (katastrofalni efekti ekonomskih i političkih sistema) – i često jedan oblik nasilja otupljuje naše sposobnost da vidi druge, postavljajući komplikovana pitanja.
Da li dolazak kapitalizma i, zaista, civilizacije izaziva više nasilja nego što sprečava? Ima li nasilja u jednostavnoj ideji „komšije“? I da li bi prikladan oblik akcije protiv nasilja danas bio jednostavno razmišljanje, razmišljanje?
Počevši od ovih i drugih jednako kontemplativnih pitanja, Žižek raspravlja o inherentnom nasilju globalizacije, kapitalizma, fundamentalizma i jezika, u delu koje će potvrditi njegov status jednog od naših najučenijih i najzapaljivijih modernih mislilaca.
Slavoj Žižek (rođen 21. marta 1949. u Ljubljani) je slovenački filozof, kulturni kritičar i teorijski psihoanalitičar. Poznat je po svojoj interpretaciji i nadgradnji teorije psihoanalize Žaka Lakana, koju je primenio na pop kulturu i sociologiju. Svrstava se u filozofe poststrukturalizma. Takođe pripada grupi mislilaca inspirisanih marksizmom.
Žižek je stekao doktorat iz filozofije na Univerzitetu u Ljubljani, a pshioanalizu je studirao u Parizu (Université de Vincennes à Saint-Denis). Od 2005. je akademik Slovenačke akademije nauka. Danas radi kao istraživač na Sociološkom institutu Univerziteta u Ljubljani. Često je gost univerziteta širom sveta (SAD: Prinston, Kolumbija).
Žižek je jedan od najplodnijih filozofskih pisaca današnjice[1]. Napisao je više od 100 knjiga i preko 900 radova ukupno. Piše na slovenačkom, francuskom i engleskom jeziku.
Neke o tema kojima se bavi su: fundamentalizam, tolerancija, politička korektnost, globalizacija, subjektivnost, ljudska prava, mitovi, sajberspejs, postmodernizam, multikulturalizam, postmarksizam, i ličnosti poput Alfreda Hičkoka, Dejvida Linča i Lenjina.
Znak, označitelj, pismo [Beograd, Mladost, 1976]
Birokratija i uživanje [Beograd, Radionica SIC, 1984]
Metastaze uživanja [Beograd, I. Čolović : S. Glišić : I. Mesner, 1996]
Manje ljubavi - više mržnje!: ili, zašto je vredno boriti se za hrišćansko nasleđe [Beograd, Beogradski krug, 2001]
Škakljivi subjekt: odsutno središte političke ontologije [Sarajevo, Šahinpahić, 2006]
Nedjeljivi ostatak: ogled o Šelingu i srodnim pitanjima [Zagreb, Demetra, 2007]
Ispitivanje realnog [Novi Sad, Akademska knjiga, 2008]
O nasilju [Zagreb, Naklada Ljevak, 2008]
Čudovišnost Hrista: teologija i revolucija [Beograd, Otkrovenje, 2009]
Filmovi
Perverznjakov vodič kroz bioskop, 2006. (The Pervert`s Guide to Cinema)
Vanzemaljac, Marks i kompanija - Slavoj Žižek, jedan portret, 2006. (Alien, Marx & Co. - Slavoj Žižek, Ein Porträt)
Žižek!, 2005. (Žižek!)
Realnost virtuelnog, 2004. (The Reality of the Virtual)