Cena: |
Želi ovaj predmet: | 9 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 123
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ja sam. Mi smo.
To je dovoljno. Sada moramo da počnemo.
Ovo su uvodne reči prvog velikog dela Ernsta Bloha, Duh utopije, napisanog uglavnom 1915-1916, objavljenog u svojoj prvoj verziji neposredno posle Prvog svetskog rata, ponovo objavljenog pet godina kasnije, 1923.
Duh utopije je jedna od velikih istorijskih knjiga s početka veka, ali nije zastarela. U svom stilu razmišljanja, svojevrsni amalgam biblijskih, marksističkih i ekspresionističkih obrta, u svojim analitičkim veštinama duboko informisanim od Zimela, uzimajući svoje informacije od Hegela i Šopenhauera za osnovu svoje metafizike muzike, ali dosledno tumačeći kulturno nasleđe u U svetlu izvesnog marksizma, Blohov Duh utopije je jedinstven pokušaj da se istorija zapadnih civilizacija preispita kao proces revolucionarnih poremećaja i da se ponovo pročitaju umetnička dela, religije i filozofije ove tradicije kao podsticaji za nastavak narušavanja.
Savez između mesijanizma i marksizma, koji je u ovoj knjizi prvi put proglašen epskom širinom, naišao je na više kritike nego priznanja. Ekspresivna i barokna dikcija knjige smatrana je uvredljivom kao i njeno tvrdoglavo nepoštovanje granica „disciplina“. Ipak, teško da postoji „disciplina“ koja nije usvojila, ma koliko nesvesno, neke od Blohovih uvida, a njegova provokativna udruženja često su se pokazala produktivnijom od statističkog prikaza društvenih promena.
Prvi deo ove filozofske meditacije — koja je takođe narativ, analiza, rapsodija i manifest — odnosi se na način „samosusreta“ koji se u istoriji muzike predstavlja od Mocarta do Malera kao susret sa problem zajednice koja dolazi. Ovaj `mi-problem` Bloh je razradio u smislu filozofije istorije muzike. „Samosusret” se, međutim, mora shvatiti kao „samoinvencija”, kao aktivna, afirmativna borba za slobodu i socijalnu pravdu, pod znakom Marksa. Drugi deo knjige nosi naslov „Karl Marks, smrt i apokalipsa“.
Ja sam. Mi smo. To je jedva nešto.
Ali dovoljno za početak.
Ernst Bloh (nem. Ernst Bloch; Ludvigshafen, 8. jul 1885 — Tibingen, 4. avgust 1977) je bio nemački filozof, osnivač filozofije utopizma. Predmet Blohovih istraživanja bila je nada u utopijski bolji svet.
Dela
Duh utopije
Subjekt-objekt
Nasljeđe ovog vremena
Tomas Minzer kao teolog revolucije
Sloboda i poredak
Avicena i Aristotelova ljevica
Princip nade
Tragovi
Ateizam u hrišćanstvu
Tubingenski uvod u filozofiju