pregleda

Simon Bolivar - Ivo Andric


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (6939)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12942

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Simon Hose Antonio de la Santisima Trinidad Bolivar i Palasios[1] (šp. Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar y Palacios, živeo od 24. jula, 1783. do 17. decembra, 1830) bio je južnoamerički revolucionarni vođa.[2] Bolivar je bio baskijskog porekla. Vodio je borbe za nezavisnost u Venecueli, Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu, Panami i Boliviji. U tim državama i u većini ostalih država Južne Amerike, Simon Bolivar se smatra herojem.

Pridružio se 1808. hunti[3] koja je formirala u Venecueli vezu sa Napoleonovom invazijom u Španiji, i kao njen poslanik otputovao u London. Vrativši se, predložio je da se Venecuela proglasi nezavisnom, što je skupština 5. jula 1811. prihvatila. Poražen od španskih snaga napustio je Venecuelu i povukao se u Vicekraljevstvo Novu Granadu (današnja Kolumbija), gde je pobedio španske trupe u više bitaka. U trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venecuelu pod imenom Republika Kolumbija, a 1824. oslobodio Peru.[2]Proglašen je ocem, spasiteljem i osloboditeljem domovine (Libretador de la patria) i izabran je za prvog predsednika Kolumbije i prvog predsednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Nakon sumnji da se želi proglasiti monarhom bio je primoran na abdikaciju 1830. godine. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u nezavisnu i jaku državu po uzoru na SAD, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venecuela proglasila nezavisnom republikom, a uskoro zatim učinile su to isto Bolivija i Ekvador. Na kraju svog života, Bolivar je očajavao zbog situacije u svojoj matičnoj regiji, što ilustruje poznati citat „svi koji su služili revoluciji su orali more”.[4]‍:450 U obraćanju Ustavnom kongresu Republike Kolumbije, Bolivar je izjavio „Sugrađani! Neugodno mi je da kažem ovo: Nezavisnost je jedina beneficija koju smo stekli, na štetu svega ostalog.”[5]

Venecuela je 1999. promenila naziv države u njegovu čast u Bolivarska Republika Venecuela.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 79697437
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Simon Hose Antonio de la Santisima Trinidad Bolivar i Palasios[1] (šp. Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar y Palacios, živeo od 24. jula, 1783. do 17. decembra, 1830) bio je južnoamerički revolucionarni vođa.[2] Bolivar je bio baskijskog porekla. Vodio je borbe za nezavisnost u Venecueli, Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu, Panami i Boliviji. U tim državama i u većini ostalih država Južne Amerike, Simon Bolivar se smatra herojem.

Pridružio se 1808. hunti[3] koja je formirala u Venecueli vezu sa Napoleonovom invazijom u Španiji, i kao njen poslanik otputovao u London. Vrativši se, predložio je da se Venecuela proglasi nezavisnom, što je skupština 5. jula 1811. prihvatila. Poražen od španskih snaga napustio je Venecuelu i povukao se u Vicekraljevstvo Novu Granadu (današnja Kolumbija), gde je pobedio španske trupe u više bitaka. U trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venecuelu pod imenom Republika Kolumbija, a 1824. oslobodio Peru.[2]Proglašen je ocem, spasiteljem i osloboditeljem domovine (Libretador de la patria) i izabran je za prvog predsednika Kolumbije i prvog predsednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Nakon sumnji da se želi proglasiti monarhom bio je primoran na abdikaciju 1830. godine. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u nezavisnu i jaku državu po uzoru na SAD, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venecuela proglasila nezavisnom republikom, a uskoro zatim učinile su to isto Bolivija i Ekvador. Na kraju svog života, Bolivar je očajavao zbog situacije u svojoj matičnoj regiji, što ilustruje poznati citat „svi koji su služili revoluciji su orali more”.[4]‍:450 U obraćanju Ustavnom kongresu Republike Kolumbije, Bolivar je izjavio „Sugrađani! Neugodno mi je da kažem ovo: Nezavisnost je jedina beneficija koju smo stekli, na štetu svega ostalog.”[5]

Venecuela je 1999. promenila naziv države u njegovu čast u Bolivarska Republika Venecuela.
79697437 Simon Bolivar - Ivo Andric

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.