Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Prokletstvo : drama u četiri čina / Andrija Milčinović i Milan Ogrizović ; s prologom A. G. Matoša
RETKO!!!
U Zagrebu : C. Albrecht, 1907
VII, 72 str. ; 24 cm
Prolog: str. III-VII.
extra retko, ima po jedan primerak samo u 4 biblioteke u Srbiji
knjiga je očuvana kao na slikama, nedostaju originalne korice
Ogrizović, Milan, hrvatski književnik (Senj, 12. II. 1877 – Zagreb, 25. VIII. 1923). Studij matematike i klasične filologije završio 1901. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1904. i doktorirao temom iz filologije. Radio je kao srednjoškolski profesor, lektor i dramaturg u zagrebačkome HNK-u te kao nastavnik na Glumačkoj školi u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, kazališne i književne kritike, bio je aktivan u kulturnom i političkom životu (pravaški zastupnik u Hrvatskome saboru), a najveći doprinos književnosti hrvatske moderne dao je kao dramatičar. Prva mu je drama Dah, ibsenovskoga nadahnuća, praizvedena u zagrebačkome HNK-u 1901. Poslije se sve više nadahnjivao narodnim pjesništvom i nacionalnom poviješću. Jedan je od najizvođenijih hrvatskih dramatičara, neke su mu drame bile iznimno popularne, osobito Hasanaginica (1909), za koju je dobio i Demetrovu nagradu, a koja se na repertoaru zagrebačkoga HNK-a zadržala desetljećima. Tetralogiju Godina ljubavi (1907) čine jednočinke Proljetno jutro (1903), Ljetno popodne (1904), Jesenje veče (1903) i Zimska noć (1906). Izvedene su mu i drame Banović Strahinja (1912), Objavljenje (1917), Smrt Smail-age Čengića (1919), Vučina (1921), U Bečkom Novom Mjestu (1921) i dr. Više je djela objavio u suradnji s drugim književnicima. S A. Milčinovićem objavio je naturalistički pisanu povijesnu dramu Prokletstvo (1907), koju je cenzura zabranjivala pa je praizvedena tek 1965. U knjizi Tajna vrata (1917) tiskao je sedam novela, objavljivanih u časopisima 1905–17. Teatrološki su vrijedna i njegova djela Pedeset godina hrvatskog kazališta: (1860–1910) (1910) i Hrvatska opera: (1870–1920) (1920).
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. - Zagreb, 25. kolovoza 1923.), hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava). Bio je pravoslavne vjere.
Završio je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1900. do 1906. godine.[1] Osim što je bio profesor, djelovao je kao lektor i dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operne librete, ali je ponajprije dramski pisac.
1908. je uspio postati zastupnikom kao kandidat na listi Čiste stranke prava.[2]
Do Prvoga svjetskog rata bio je lektor u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, a poslije profesor glumačke škole. Pisao je pjesme i satire, a najpoznatije su njegove drame `Dah`, `Hasanaginica` i `Prokletstvo`. Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga igrokaza `Nepoznati` o životu Vatroslava Lisinskog.
Baveći se sporadično i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svojega doba: Matoša i Krležu.
Njegov sin bio je profesor Bogdan Ogrizović.
Milčinović, Andrija, hrvatski književnik (Sisak, 10. XI. 1877 – Zagreb, 28. IX. 1937). Gimnaziju završio u Karlovcu, radio kao učitelj. Dvije je godine studirao dramaturgiju u Hamburgu i Münchenu. Među ostalim, neko je vrijeme bio ravnatelj kazališta u Skoplju i Osijeku. Kao tipičan predstavnik hrvatske moderne pisao je većinom kraće prozne oblike, osobito crtice s elementima simbolizma. Samostalno je izdao tri knjige novela i crtica (Zapisci, 1900; U areni, 1913; Mali ljudi, 1919). Knjigu Pod branom (1903) objavio je sa suprugom Adelom Milčinović, te u nju uvrstio svoju oveću novelu Nejačići, koja psihološkom analizom iscrtava lik tipičnoga hrvatskog intelektualca, iznimna ali unaprijed poražena. Pisao je i kritike iz područja likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta. Njegov interes za kazalište kulminira u povijesnoj drami Prokletstvo (1907), nastaloj u koautorstvu s M. Ogrizovićem, koja prikazuje pobunu srednjovjekovnoga zagrebačkoga sudca majstora Tome protiv samovoljne vlasti kaptolskoga klera.
Matoš, Antun Gustav