ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

(DIO II. NIJE KOMPLETAN!)

DIO I. (1890. - 1910.) 146 strana
DIO II. (1910. - 1914.) 128 strana (NEDOSTAJU STRANE 32-65!)
DIO III. (1914. - 1918.) 116 strana

Izdavač:..............Dr. Branko Vodnik
Biblioteka:...........Djela Vladimira Nazora, Knjiga II, III i IV
Mesto izdanja:.....Zagreb
Godina izdanja:...1918.
Format:...............14 x 20 cm, Dio III: 13 x 19 cm
Povez:.................meki
Broj strana:.........ukupno 390 (nedostaju 22), latinica
Težina:................380 g
Stanje knjige:......DIO I: nekoliko tamnih mrlja na koricama, ivice korica su iskrzane i izbledele, prošiv je popustio i strane su odvojene od poveza u pet delova, hrbat je naknadno ojačavan, potpis vlasnika na naslovnoj strani, na strani 8 nekoliko mrlja (od mastila?) koje su se prenele na susedne strane, broj strane 141 zaokružen crvenom olovkom, DIO II: hrbat je naknadno ojačavan, ivice korica su iskrzane, povez je oslabio i strane se drže na samo jednom prošivu, potpis vlasnika crvenim mastilom na naslovnoj strani, na svim stranicama trag od vlage, DIO III: sitnije mrlje i brojevi na prednjim koricama, hartija je mestimično izrazito požutela, u svim sveskama tekstualni deo je odlično očuvan

Ovo je prvo i kompletno izdanje Nazorove lirike.
Izdavač, dr BRANKO VODNIK (1879. - 1926., pravo prezime: Drechsler) je bio značajan hrvatski književnik, književni istoričar i književni kritičar. Školovao se u rodnom gradu, slavistiku je studirao u Zagrebu, Pragu i Krakovu, a doktorirao je na zagrebačkom sveučilištu 1905. godine. Bio je profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i urednik časopisa `Nova Hrvatska`, `Suvremenik` i `Jugoslavenska njiva`. Javio se u trenucima koji su bili prelomni za hrvatsku književnu kritiku, početkom 20. veka. Branko Vodnik je u hrvatskoj književnoj kritici bio zagovornik primene estetskoga kriterijuma kao prvog. U monografijama i raspravama kombinuje biografski i kritičko-istorijski metod, nastojeći da ustanovi interakciju između pisca i njegovog naroda. Četvrt veka delovanja zahvatao je probleme savremene književnosti, upuštajući se neretko i u novinske polemike. Izdao je prvu sistematsku istoriju književnosti u Hrvata 1913. Najcelovitije primere vlastite istorijske i kritičke metode pokazuje u radovima o piscima 19. veka.

(63/2-181)