Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

1990. god



Drugo dopunjeno izdanje.



Uz terenska i laboratorijska istraživanja, anketiranja te organoleptičke i kulinarske eksperimente, snimio sam više od 3000 fotografija jestivih biljaka na njihovim prirodnim staništima, a skupio sam i mnoštvo podataka proučavanjem strane i domaće literature. Smatrao sam korisnim srediti sav taj materijal, sažeti ga i objaviti u obliku popularnog, bogato ilustriranog priručnika. Budući da je moja knjiga Samoniklo jestivo bilje (1980) već duže vrijeme rasprodana, a kako se zanimanje za djelo takva sadržaja ne smanjuje, prihvatio sam se pripremanja ovog izdanja. Svjestan sam da naslov „Enciklopedija“ obavezuje i da pretpostavlja što kompletnije, sistematski i pregledno obrađeno gradivo, u kojem će čitalac brzo i jednostavno doći do željenih informacija. U ovu knjigu, za razliku od prethodne, nisam uvrstio jestive gljive, jer su posljednjih godina kod nas objavljeni specijalizirani gljivarski priručnici. Ipak, ova je knjiga sadržajem opsežnija, već i zato što je sistematski dio proširen sa 140 novih, kod nas dosad neopisanih jestivih vrsta. Tako je ovdje u zasebnim člancima obrađeno ukupno 409 biljnih vrsta, a uz to je veći broj jestivih biljaka uzgredno opisan u člancima o njima srodnim vrstama. Tekstovi o ranije uvrštenim biljkama za ovu su enciklopediju temeljito revidirani, prošireni i dopunjeni. Sistematski dio knjige ilustriran je sa 490 odabranih fotografija, od kojih su više od polovice nove, ranije neobjavljene. Znatno je proširen i uvodni, opći dio, u koji su ušla neka nova poglavlja.
Biljke su i u ovoj knjizi obrađene po botaničkom sistemu, tako da je kao temeljna taksonomska kategorija uzéta biljna vrsta, a kao viša kategorija porodica. Tamo gdje su uvrštene po dvije ili više vrsta iz jedne porodice, iznijeta su i neka karakteristična obilježja te porodice. Pri morfološkom. opisivanju i izlaganju ostalih podataka držao sam se za sve biljke istog redoslijeda, pa će čitaoci, nadam se, lako naći podatke koji ih budu zanimali. Novost je da su sve uvrštene biljke po značenju razvrstane u tri skupine (A, V i C), što će omogućiti lakše odabiranje.
U ovo izdanje uveden je i ilustrirani Rječnik stručnih pojmova, koji će čitaocima s nedovoljno stručnog znanja olakšati snalaženje u priručniku. Kalendar branja donosi pregled dostupnosti jestivih vrsta u pojedinim mjesecima. Indeksi botaničkih i narodnih naziva na kraju knjige također će omogućiti brzo pronalaženje podataka o pojedinim biljnim vrstama.



Sadržaj:
I.
OPĆI DIO
Rasprostranjenost i značenje jestivog raslinja
Prednosti biljne hrane iz prirode

Čuvajmo prirodu

Upoznavanje jestivog raslinja

Podjela samoniklog jestivog bilja

Zeleno divlje povrće
Proklijale sjemenke
Jestivi cvjetovi
Korjenasto povrće

Divlji plodovi

Biljke krušarice i brašna

Začinsko bilje
Čajno bilje

Zamjene za kavu
Otrovno bilje
II.
SISTEMATSKI PREGLED BILJNIH VRSTA
Papratnjače (Pteridophyta)
Golosjemenjače (Gymnospermae)
Jednosupnice (Monocotyledones)
Dvosupnice (Dicotyledones)

III.
RJEČNIK STRUČNIH POJMOVA

IV. KALENDAR BRANJA
Zeleno povrće
Korjenasto povrće
Plodovi
LITERATURA

KAZALO
Botanički nazivi
Narodni nazivi



GRLIĆ, Ljubiša, farmaceut i leksikograf (Zagreb, 4. III. 1921 — Zagreb, 13. XII. 1993). Maturirao 1939. u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1943. na Farmaceutskom fakultetu te doktorirao 1958. tezom Ispitivanje opija i galenskih pripravaka nekih droga izravnim određivanjem spektra apsorpcije u ultravioletu. Do 1945. radio u ljekarni u Zagrebu, 1945–51. u higijensko-kemijskim laboratorijima JNA, potom do 1953. u zagrebačkom Centralnom higijenskom zavodu te u Zavodu za ispitivanje lijekova SRH 1953–58. i 1960–64, a 1958–60. boravio u Laboratoriju UN za opojne droge u Ženevi. God. 1969–70. specijalni je savjetnik za marihuanu u Zavodu za sudsku medicinu na New York University. Od 1965. do umirovljenja 1981. urednik je u LZ za područje farmacije, farmakologije, kemije i botanike. Bavio se problemima geografske identifikacije i karakterizacije opojnih droga, izradio metode za jednostavno spektrofotometrijsko utvrđivanje geografskog podrijetla opijuma i nekoliko postupaka za kemijsku karakterizaciju kanabisa. Autor je kromatografskih postupaka za detekciju tragova kanabisa, a otkrio je i mogućnost laboratorijskog utvrđivanja starosti opijuma. Izradio je i postupke za direktno spektrofotometrijsko ispitivanje različitih biljnih droga i njihovih iscrpina. Istraživao je i mogućnost iskorišćivanja samoniklih jestivih biljaka, a uveo je i originalne metode za određivanje kalorične vrijednosti hrane u laboratorijsku praksu. Radove je objavljivao u časopisima Acta pharmaceutica Jugoslavica (1952, 1954, 1957–58, 1961, 1970), Farmaceutski glasnik (1954, 1957–58, 1963, 1967, 1971–73), Experientia (Basel 1959, 1961, 1963), Journal de pharmacie de Belgique (Bruxelles 1959), Journal of Criminal Law, Criminology and Police Science (New York 1961), Journal of Pharmacy and Pharmacology (London 1961), Bulletin of Narcotics (Ženeva 1962, 1964, 1968), Journal of Forensic Science Society (London 1962), Nature (London 1962), Zdravstvene novine (1963), Planta medica (Stuttgart 1969), Journal of Chromatography (Amsterdam 1970), Journal européen de toxicologie (Pariz 1971), Arhiv za farmaciju (Beograd 1973, 1977), Termin (1976). Desetak radova o opojnim drogama objavljeno mu je u obliku posebnih dokumenata UN (1957–65). Bio je osnivač i predsjednik Komisije za opojne droge Farmaceutskog društva Hrvatske. God. 1969–83. bio je glavni i odgovorni urednik Acta pharmaceutica Jugoslavica. Dobitnik je Nagrade »Ruđer Bošković« (1977) i Medalje »Julije Domac« (1986). Amaterski se bavio i filmom te je sudjelovao na domaćim i međunarodnim festivalima.